MLADI ekonomski analitičar Ivica Brkljača na svom je Facebooku iznio zanimljivu ideju. On kaže kako bi trebalo u potpunosti ukinuti porez na rad.
Jasno, valja naglasiti da je riječ o neformalnoj objavi na Facebooku, ali svakako je riječ o ideji vrijednoj promišljanja.
Njegovu objavu, koja nosi naslov "Kad bih ja bio ministar financija", bez ikakvih intervencija prenosimo u cijelosti.
"Ukinuti porez na dohodak"
KAD BIH JA BIO MINISTAR FINANCIJA…
"Kad bih ja „došao na vlast“ i bio recimo ministar financija, moj bi program imao svega nekoliko ključnih točaka; ciljevi bi bili formulirani tako da budu lako mjerljivi, izazovni, a dostižni.
Jedan od najupečatljivijih ciljeva ili obećanja svakako bi bio sljedeći: „Do kraja mandata posve ću ukinuti porez na dohodak!“. I to bez povećanja javnog duga – ha, beat that! :)
"Razloga za takav cilj je više"
Razloga za takav cilj je više. Prvo, oporezivanje rada jedan je od najštetnijih poreznih oblika uopće. Totalno mi je suludo da on uopće postoji, a kamoli da se oporezuje progresivno i visokim stopama, što je slučaj u Hrvatskoj i europskim zemljama. OK je ako želimo solidaran mirovinski i zdravstveni sustav, dakle neka doprinosi ostanu (bilo bi i tu promjena, ne brinite :) ), no sami porez na dohodak – postaje prošlost.
Hrvatski porezni sustav tako bi po nečemu (dobrome) postao prepoznatljiv, što sada po ničemu nije. Kakav flat tax što su brojne zemlje Nove Europe uvele pa rastu brže od drugih, kakvo rumunjsko ukidanje poreza na plaće u IT sektoru i sl. – NITKO ne bi plaćao NIKAKAV (0%) porez na dohodak.
"Taj cilj je relativno lako dostižan"
Konačno, razlog za tako formuliran, a značajan cilj koji bi donio silne pozitivne efekte je zapravo zato što je relativno lako dostižan! U Hrvatskoj se od poreza na dohodak prikupi svega oko 12 milijardi kuna, što je tek nešto više od 3% BDP-a. Dakle, u četiri godine mandata može se pronaći potreban prostor u proračunu: ne čak ni famoznim velikim rezovima, već samo zamrzavanjem rashodne strane proračuna, tj. sav rast prihoda koji prati nominalni rast BDP-a iskoristio bih za navedeno porezno rasterećenje.
Uopće ne sumnjam da bi cilj bio ostvaren i prije kraja mandata, a rezultati bi bili spektakularni (malo zvučim k'o Trump). :) Hrvatska, jedina zemlja EU koja ne oporezuje rad: balkanski tigar u nastajanju. :)
"Drugi cilj je imati najnižu stopu poreza na dobit u EU"
Drugi četverogodišnji mandat, koji bih tražio od birača na temelju isporučenih rezultata u prvom mandatu, imao bi jednako ili nešto manje atraktivan glavni cilj: imati najnižu stopu poreza na dobit u EU! Recimo da budemo samo malo bolji od Estonije (koja ima 0% poreza na dobit i 20% na isplaćenu dobit – mi uvedemo 15% na isplaćenu dobit i to je to).
Razloga je opet više. Prvo, Hrvatskoj kronično nedostaje kapitala, a u zemlji koja nema puno kapitala, ni plaće i životni standard ne mogu biti visoki. Hrvatska mora privući strane investitore i njihov kapital (trenutno nas zaobilaze u širokom luku), a jedan od najboljih načina (ne i dovoljnih uvjeta) su niski korporativni porezi.
Neka istraživanja pokazala su da upravo snižavanje poreza na dobit najblagotvornije utječe na dinamiziranje gospodarskih aktivnosti, a što je Hrvatskoj prijeko potrebno jer brzinom rasta zaostaje za usporedivim zemljama.
"Cilj je više nego dostižan"
Opet, cilj je više nego dostižan: Hrvatska od poreza na dobit skupi svega 7-8 mlrd. kn ili oko 2% BDP-a (nema "baze" koju možeš oporezivati).
Nakon dva mandata, da ništa više ne napravim, ostavio bih zemlju dinamičnog gospodarstva koja je poznata po tome da nema poreza na dohodak te da ima najniže stope korporativnog poreza u EU. A sve to samo zato što sam u 8 godina pronašao „ušteda“ u proračunu od strašnih 5% BDP-a. :)
Hrvatskoj malo treba da postane puno bolje mjesto za rad i život, samo joj treba vizija i spremnost na promjene.
p.s. Šteta što zapravo nemam političkih ambicija, zar ne? :D No zato moj vrli plan može slobodno preuzeti tko god hoće. :)", piše Brkljača u svojoj objavi koja je izazvala dosta reakcija.
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.