Šetić je najavio da će se najkasnije do kraja rujna održati sjednica Povjerenstva za izradu separata.
Povjerenstvo su zajednički imenovali Ministarstvo i Zajedničko vijeće općina (ZVO) u Vukovaru. Član Povjerenstva bio je Mirko Marković, koji je postao pomoćnikom ministra Primorca, pa je umjesto njega ZVO imenovao gimnazijskog profesora povijesti iz Vukovara Milenka Stojnovića.
U hrvatskom Podunavlju je više od 2600 učenika koji pohađaju osnovnu školu na srpskom jeziku te više od 1200 u srednjim školama. Separat je do sada, zbog osjeljivosti materije, već prošao više revizija i promjena, rekao je Šetić. Riječ je o dijelu najnovije hrvatske povijesti, koje obuhvaća razdoblje zadnjeg desetljeća prošlog stoljeća - raspad SFRJ, stvaranje samostalne hrvatske države, rat na prostorima te negdašnje zajedničke države i sve što se u tom ratu događalo te propast socijalističkoga društvenog poretka.
U vrijeme mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja (1996.-1998.) Hrvatska je pristala na petgodišnji moratorij o učenju najnovije hrvatske povijesti u školama na srpskom jeziku, pridonoseći tako integraciji srpske nacionalne manjine u hrvatsku društvo.
Taj dokument pod nazivom "Odluka o moratoriju na predavanje sadržaja povijesti koji se odnose na bivšu Jugoslaviju" potpisala je u rujnu 1997. tadašnja ministrica Ljilja Vokić. Dokumentom je bilo predviđeno da moratorij traje pet godina i da završi sa školskom godinom 2002./2003.
(Hina) xbma yvkn