"Idući krug proširenja vjerojatno će uključiti Hrvatsku koja će u EU ući nešto poslije Bugarske i Rumunjske", rekao je Simitis.
Bilateralne odnose dviju zemalja grčki premijer ocijenio je politički izvrsnim, a prema njegovim riječima teži se poboljšanju kulturnih i gospodarskih, i to osobito u dva područja. Prvi je projekt jadransko-jonske autoceste, koji će spajati Grčku sa srednjom Europom preko hrvatske obale, a koji je, kako je rekao, u interesu obiju zemalja jer će se gradnjom autoceste povećati stopa gospodarskoga rasta obje zemlje. Grčka je također zainteresirana za razvoj regionalnog tržišta na području energetike, prema kojem je već učinila neke korake, povezivanjem svojega elektroenergetskog sustava s Italijom i nekim zemljama regije.
S obzirom na hrvatsku razvijenu turističku privredu, Simitis je istaknuo kako dvije zemlje mogu uspoređivati i razmjenjivati ideje, pa čak i dogovarati zajedničku politiku.
Simitis je ponovio je stajalište svoje zemlje koja bi željela da Hrvatska postane punopravna članica Procesa za suradnju u jugoistočnoj Europi (SEECP). To smatra korisnim jer bi Grčka od toga Procesa željela stvoriti čvršću i učinkovitiju organizaciju s pravom strukturom i sjedištem, koja bi, među ostalim, omogućila efikasniju borbu protiv međunarodnoga kriminala, i nelegalne trgovine ljudima i drogom. "Sadašnji oblik funkcioniranja SEECP-a omogućuje jačanje međusobnoga razumijevanja, ali ne donosi nikakvih konkretnih rezultata", rekao je Simitis.
Hrvatski predsjednik novinarima je rekao da se osim bilateralnih nužno moralo razgovarati i o suradnji u regiji, odnosno načinima na koji Hrvatska može pomoći u napretku čitavoga područja.
"Moramo se okrenuti budućnosti, moramo surađivati kako bi nas prepoznali u udruženoj Europi", kazao je Mesić, dodavši kako sve zemlje u regiji moraju usvojiti europske standarde i pravila.
Budući je nužno i fizičko povezivanje s Europom, hrvatsko izaslanstvo je svoje sugovornike upoznali s naporima koji se poduzimaju u izgradnji nacionalne infrastrukture. "Premijera Simitisa upoznao sam s projektom koji Hrvatska upravo provodi, a prema kojemu bi do 2008. trebala završiti i posljednji kilometar autoceste", naglasio je hrvatski predsjednik. U razgovoru s grčkim domaćinima napomenuto je kako je hrvatska privreda u porastu te je zaključeno kako će se taj rast još dodatno nastaviti, bude li Hrvatska surađivala sa zemljama u regiji, ali i s ostatkom Europe.
Prema riječima predsjednika Mesića, tijekom razgovora spomenuta je konkretna suradnja dvaju gospodarstava, posebice u području brodogradnje, jer su grčki brodovlasnici tradicionalni naručitelji hrvatskih plovila, ali i u turizmu.
Što se jadransko-jonske autoceste tiče, Mesić je rekao kako ona ne znači samo povezivanje s udruženom Europom, nego i priliku da se privredno probudi cijela regija jer će od nje koristi imati sve zemlje kroz koje će prolaziti. Tu autocestu, kao i projekt zaštite Jadrana, naveo je kao primjere nužne suradnje zemalja u regiji.
Grčki premijer je, u odgovoru na novinarsko pitanje, rekao kako je Grčka projekt jadransko-jonske autoceste uključila u svoje infrastrukturne planove te da su "neki dijelovi te autoceste već sagrađeni".
Tijekom poslijepodneva hrvatsko izaslanstvo će posjetiti Arheološki muzej Ciklade, razgovarati s Hrvatima iz poslovnog i javnog života u Grčkoj, a predsjednik Mesić odvojeno će se sastati s predstavnicima tri oporbene stranke u grčkom parlamentu i sa zamjenicom atenske gradonačelnice.