HRVATSKA se pred Međunarodnim sudom pravde mora do 20. ožujka očitovati o srpskoj protutužbi u postupku koji je Hrvatska protiv Srbije pokrenula 1999. godine. Na taj odgovor Srbija može poslati svoje mišljenje do 4. studenoga 2011. godine.
Srbija je Međunarodnom sudu pravde 4. siječnja ove godine predala protutužbu protiv Hrvatske u kojoj se Hrvatska optužuje za genocid nad srpskim civilima tijekom ratnih operacija od 1991. do 1995. godine.
"Srbija samo kupuje vrijeme"
Prema riječima ministra pravosuđa i zastupnika RH na međunarodnom sudu pravde u Haagu, Ivana Šimonovića, praktični ne postoji mogućnost da Srbija Hrvatskoj nadoknadi ratnu štetu, te da se jedino može očekivati odštetu samo na osnovi genocida i to u simboličkom iznosu.
U HRT-ovoj emisiji Paralele, Šimonović je to ustvrdio na temelju bosanskog slučaja u kojemu je Srbija bila osuđena za nekažnjavanje i nesprječavanje genocida, a Sud je ocijenio da financijska naknada ne bi bila primjerena u tom slučaju.
Ministar je dodao kako bi eventualna naknada mogla biti vezana isključivo uz fizičke osobe, obitelji stradalnika, te da država, po ovoj tužbi, ne može biti nikakav dobitnik financijskih sredstava. Šimonović je naglasio i da "zasad nisu ispunjene pretpostavke da Hrvatska odustane od tužbe".
Srbijansko podnošenje protutužbe protiv Hrvatske za genocid prema Šimonoviću je samo "kupovanje vremena". Srbija je protutužbom dobila otprilike tri godine, a rasprava o sadržaju očekuje se početkom 2013. godine.
Šimonović je objasnio da za povlačenje tužbe protiv Srbije treba postojati široka suglasnost svih stranaka u parlamentu, ali i predsjednika koji je sukreator vanjske politike.
Srbija u protutužbi traži ukidanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja
Srbija je Hrvatsku optužila za kršenje Konvencije o sprečavanju genocida, a smatraju kako je do njega došlo u vojno-redarstvenoj akciji Oluja. Srbi u svojoj tužbi navode kako su Hrvati ubijali pripadnike grupe, nanosili teške tjelesne i mentalne ozljede pripadnicima grupe i namjerno stvarali uvjete života koji pridonose djelomičnom fizičkom uništenju grupe.
Smatraju i kako je Hrvatska narušila "svoje obveze prema Konvenciji udruživanjem radi počinjenja genocida nad dijelom srpske nacionalne grupe koja je živjela na području Krajine". U tužbi se traži da Hrvatska poduzme korake kako bi se odgovorni kaznili te da isplati štetu i gubitke koji su nastali u genocidu. Uz to, traži se i povratak Srba te ukidanje proslave Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja.
Hrvatska traži da SRJ odgovara za genocid, nadoknadu štete, informacije o nestalima i povratak kulturnog blaga
Zahtjevi iz Obrazloženja hrvatske tužbe za genocid podijeljeni su u dva dijela. U prvome se traži da Savezna Republika Jugoslavija odgovara za kršenje Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, dok se drugi dio odnosi na potraživanja i obveze koje bi SRJ trebala podmiriti i napraviti.
Tako piše da Republika Hrvatska od Međunarodnog suda pravde (ICJ) traži da u presudi odluči da SRJ treba poduzeti hitne i učinkovite mjere da se pred mjerodavno sudsko tijelo dovedu i osude oni državljani i druge osobe pod njenom nadležnosti koje se sumnjiče za počinjenje genocidnih djela, prije svega Slobodan Milošević, koji je u međuvremenu bio priveden i preminuo u Haagu.
Također traže da tadašnja SRJ Hrvatskoj proslijedi sve informacije o nestalim hrvatskim državljanima i vrati sve kulturno blago oteto tijekom počinjenja genocidnih djela za koje je odgovorna.
Posljednji zahtjev je "nadoknada štete i gubitaka nanesenih osobama, imovini i gospodarstvu Republike Hrvatske nastale kršenjima međunarodnog prava, u iznosu kojeg će odrediti ovaj Sud u daljnjoj fazi postupka u ovom predmetu".
Podijeljena stajališta o povlačenju tužbe
Stajališta o potrebi povlačenja hrvatske tužbe pred ICJ-om su podijeljena. Čak je i predsjednik Josipović nekoliko puta promijenio mišljenje vezano uz taj predmet.
Iz intervjua koji je u siječnju dao APA-i, jasno je da Josipović još nije donio definirano mišljenje oko hrvatske tužbe za genocid. Podsjećamo, Josipović je najprije dao natuknuti kako bi kao predsjednik povukao tužbu, zatim je, nakon što je izabran, izjavio kako to ipak neće napraviti, a u međuvremenu se opet predomislio.
"Možda, s obzirom na sadašnje stanje, te tužbe više nisu potrebne. Ako se trend dobre suradnje nastavi i pojača, možda bi se tužbe mogle i povući", posljednji je Josipovićev stav.
Premijerka Kosor drugačijega je mišljenja i početkom siječnja je rekla da je Hrvatska pripremila "sve činjenice koje mogu dokazati da se radilo o uistinu krvavoj velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku pod palicom Slobodana Miloševića, o ratu koji mi ne samo da nismo željeli, nego smo se bili dužni braniti".
Pusić: Tužbe će samo ostaviti kamen smutnje idućim generacijama, a neće ništa promijeniti
Predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s Europskom unijom Vesna Pusić ranije je izjavila kako smatra da hrvatsku tužbu protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu, jednako kao i srpsku protutužbu protiv Hrvatske, treba povući.
"Moje je mišljenje da bi te tužbe trebalo povući. Ništa neće promijeniti ono što se dogodilo. Ljudi koji su odgovorni i krivi su ili mrtvi ili će do tog vremena biti vrlo stari ili mrtvi, a mi time ostavljamo kamen smutnje generacijama koje dolaze", objasnila je Pusić.
Kajin: Ako nije uspjela tužba za Srebrenicu, nema šanse da uspije hrvatska tužba
IDS-ov saborski zastupnik Damir Kajin također se ranije izjasnio da Hrvatska treba odmah odustati od tužbe protiv Srbije.
"Nakon sramotne presude Međunarodnog suda u slučaju Srebrenice, gdje je počinjen najveći genocid nakon Drugoga svjetskog rata u Europi, svima u Hrvatskoj je jasno da tužba za genocid protiv Srbije neće uspjeti", rekao je danas Kajin te dodao kako će se od tužbe odustati u Saboru.
Smatra kako od tužbe ne treba odustati zbog protutužbe koju je podnijela Srbija nego radi ubrzavanja povratka, pomirenja, gospodarske suradnje te što ranije sukcesije.
"Protutužba Srbije je također osuđena na neuspjeh. To znaju i Tadić i Josipović i Kosor, svaki zastupnik u Hrvatskoj ili Srbiji", kazao je Kajin.