Predsjednica Sindikata trgovine Ana Knežević smatra da su prijetnje otkazima neutemeljene jer trgovinama, s obzirom na broj odrađenih prekovremenih sati, nedostaje radnika.
Radnici u trgovini godišnje odrade 25 milijuna prekovremenih radnih sati, a bez prekovremenog rada moglo bi se otvoriti 12.000 novih radnih mjesta, kaže Knežević.
Problem je, kaže ona, što poslodavci radnicima ne daju slobodan dan u zamjenu za radnu nedjelju niti im plaćaju prekovremene sate, iako ih na to obvezuju Ustav i Zakon o radu.
Knežević tvrdi da su najave otkaza prijetnje bez temelja, odnosno "socijalni reket" jer se rad nedjeljom temelji na grubom iskorištavanju radne snage.
Kaže da se poslodavcima ne bi isplatilo raditi nedjeljom kad bi poštovali zakon, odnosno radnicima plaćali rad nedjeljom uvećan za 85 posto i osiguravali im jedan slobodan dan u tjednu.
Ona procjenjuje da realnih razloga za otpuštanja nema jer će poslodavci raspodijeliti promet koji su ostvarivali nedjeljom na ostale radne dane u tjednu.
Dođe li do otkaza sindikat će poslati inspekciju rada kako bi se provjerilo jesu li poslodavci na mjesta otpuštenih zaposlili nove radnike i je li povećan opseg prekovremenih sati.
Direktor Udruge trgovine pri HUP-u Stipe Bilić procjenjuje da će broj otkaza kod članica HUP-a zbog primjene novog zakona biti zanemariv.
Procjenjuje da će dvije članice HUP-a možda otpustiti najviše 200 radnika, a sve hrvatske trgovine niti 500 radnika.
Probleme bi mogli imati samo veliki novoosnovani trgovački centri, koji su u poslovni plan uračunali nedjelju kao radni dan.
Takve trgovine ukupno zapošljavaju između 7.000 i 8.000 radnika, kaže Bilić, a smatra da bi realno mogle steći uvjete za otpuštanje najviše sedmine radnika, ali ne od ukupnog broja zaposlenih već samo onih koji su radili i nedjeljom.