Siščani se bore s rakom: Stopa smrtnosti djece 10 puta veća od one u ostatku Hrvatske

GRAD Sisak posljednjih se godina bori sa ozbiljnim problemom povećane stope smrtnosti djece i mladih od zloćudnih bolesti, a izvještaj o tom problemu dostavljen je i saborskom Odboru za zaštitu okoliša, prenosi danas Večernji list.

Izvještaj je sastavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo u siječnju ove godine na temelju podataka koje su prikupili oni i Državni registar za rak, a Odboru je dostavljen za prošlotjednu tematsku sjednicu na kojoj se raspravljalo o praćenju poboljšanja kakvoće zraka na području Grada Siska i radovima na modernizaciji postrojenja Rafinerije nafte u Sisku.

Deset puta veća smrtnost djece i mladih u Sisku

Prema tom dokumentu, prosjek umrlih osoba od leukemija u Hrvatskoj 2008. godine bio je 7,92 na 100.000 stanovnika, u Sisačko-moslavačkoj županiji 15,14, a u Gradu Sisku čak 19,19 umrlih. No podaci o gruboj stopi smrtnosti mladih osoba u Sisku od malignih bolesti je još poraznija, jer prema istom dokumentu u dobi od nula do sedam godina starosti u razdoblju od 2003. pa do 2007. godine u Hrvatskoj je umiralo u prosjeku 3,68 djece, u Sisačko-moslavačkoj županiji taj je prosjek bio 5,89 a u gradu Sisku čak 11,36 umrle djece na 100.000 stanovnika. Za mlade od sedam do 19 godina starosti pokazatelji za 2008. godinu postoje i oni su još gori. Te godine je stopa smrtnosti od malignih bolesti u Gradu Sisku bila 13,35 na 100.000 stanovnika, u Sisačko-moslavačkoj županiji 7,08, a u Hrvatskoj 1,05 na 100.000 stanovnika.


Drugim riječima, grad Sisak ima deset puta veću stopu smrtnosti ove dobne populacije od malignih bolesti od ostatka Hrvatske. No ti podaci, unatoč alarmantnosti, nisu previše uznemirili djelatnike Zavoda za javno zdravstvo, koji navedene brojke ne dovodi u vezu sa zagađenjem. Zavod tvrdi kako je u ovom slučaju "riječ o manjim područjima i uzorcima, te da je potrebno provesti posebna epidemiološka istraživanja na terenu koja bi mogla dati preciznije informacije.”

Nema niti precizno utvrđenog uzroka ovakvog stanja, a HZJZ ne pokreće nikakve analize koje bi mogle ukazati na mogućnost povezivanja zagađenja zraka u Sisku sa iznadprosječnim obolijevanjem Siščana od leukemije i pojedinih karcinoma, iako su takvi zahtjevi stizali i iz grada iz Siska i iz istog saborskog Odbora. Na temelju takvih analiza i studija oboljeli bi Siščani mogli pokrenuti sudske sporove za ishođenje odšteta od zagađivača.

Ina: Nema dokaza da je rafinerija kriva za karcinome

"Unatoč pokušaju da za svoje bolesne članove izborimo odštetu od Rafinerije nafte u Sisku, odnosno Ine, kao najvećeg sisačkog zagađivača, u tome nismo uspjeli" rekla je Nada Jagić, predsjednica Udruge oboljelih od karcinoma Sisak. INA, kao vlasnik rafinerije, nikada do sada nije komentirala moguću povezanost rada svoga pogona u Sisku i povećanog broja oboljelih od karcinoma u gradu, a jedini službeni odgovor Udruga oboljelih od karcinoma je do sada dobila u dopisu upućenom Odvjetničkom uredu Dijane Kesonje iz Rijeke, koji ih zastupa.


U odgovoru na ponuđenih 66 odštetnih zahtjeva njihovih članova za nagodbom Ina je priopćila da su zahtjevi Siščana neosnovani jer nije potvrđena uzročna veza između rafinerijskog onečišćenja i kancerogenih bolesti na sisačkom području, pa zato rafinerija nije ni odgovorna za obolijevanje.

Sličan je odgovor novinarima Večernjeg lista stigao i na njihovo inzistiranje da Ina objasni svoj stav u ovom slučaju. “Bez obzira na to koliko kao društveno-odgovorna kompanija Ina suosjeća s oboljelima, provedena istraživanja i studije nisu utvrdili postojanje veze između rada rafinerije i navedenih oboljenja”, stoj u odgovoru Ine. U istom dopisu stoj i da "Ina podržava provođenje istraživanja koje bi na objektivan i nepristran način utvrdilo što je uzrok oboljenja u Sisku".

Na stranu oboljelih stala je i predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša, HSS-ova zastupnica Marijana Petir, koja je rekla kako su i saborski Odbor dugo godina pokušavali uvjeriti da je u Sisku sve u redu, no da je bilo očito kako to nije točno. Ona je na prošlotjednom sastanku Odbora ponovila zahtjev za provođenjem epidemioloških istraživanja na terenu.

Pročitajte više