Između Inguša, koji su većinom muslimanske vjere, i Oseta, uglavnom kršćana, odavno postoji neprijateljstvo koje je kulminiralo kratkim, ali krvavim ratom 1992.
Sjevernoosetijske specijalne snage na granici s Igušetijom u stanju su pripravnosti, ali lokalne vlasti zasad nemaju dokaze da se pripremaju osvetnički napadi. Značajno su pojačane mjere sigurnosti na kontrolnim točkama na granicama s Ingušetijom i Čečenijom.
"Ljudi su puni bijesa jer je ta tragedija pogodila zapravo sve", rekao je za Washington Post jedan mještanin. "Ljudi su ljuti.. neki na vladu. Većina terorista bili su Inguši i sada mnogi (stanovnici) žele osvetu".
Vlasti Sjeverne Osetije ne uživaju povjerenje lokalnog stanovništva budući da su lagale o broju talaca koje su teroristi držali u školi i tek su kasnije priznale da nisu navele točan broj.
Bivši predsjednik Ingušetije Ruslan Aušev u svojim izjavama medijima ne isključuje
mogućnost zaoštravanja situacije.
Svašta se može dogoditi. Sve ovisi o tome kako će se postaviti savezne vlasti i vlasti dviju republika, rekao je on u srijedu za Interfax.
On je još u rujnu upozorio da bi osvetnička djela mogla destabilizirati cijeli Kavkaz. Tada su ruske vlasti obećale da će spriječiti osvetu i poslale su u regiju stotine vojnika i policajaca. Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je da će se oni koji krenu u osvetu spustiti na razinu terorista iz Beslana.
Muslimanski vjerski poglavari obratili su se rodbini poginulih s izrazima sućuti i molbom da ne traže krv.
Supredsjedatelj Vijeća muftija Rusije, muftija Ismail-Hazrat Šangarejev, izjavio je u srijedu za Interfax da je čuo da se spremaju osvetnički napadi nakon 40 dana žalosti i da su navodno "muškarci spremni uzeti oružje i usmjeriti ga protiv svojih susjeda".
U međuvremenu su ruski mediji objavili da su službe sigurnosti dobile informacije da se borci ilegalnih oružanih skupina koje predvode Šamil Basajev i Aslan Mashadov skrivaju na teritoriju Ingušetije, što svakako ne ide u prilog smirivanju napete situacije. Ruske vlasti su utvrdile u istrazi da su organizatori napada na školu u Beslanu čečenski vođa Mashadov i radikalni vojni zapovjednik Basajev.
Basajev je preuzeo odgovornost za taj teroristički čin, a Mashadov odbacuje svoju umiješanost i najavljuje da "po završetku rata" namjerava izvesti pred sud Basajeva zbog krvave otmice u Beslanu.
Mnogi stanovnici Beslana uvjereni su da su čečenski ili inguški radnici sakrili oružje u školi za vrijeme njezina obnavljanja tijekom ljeta, iako učitelji i susjedi tvrde da su sami popravljali školu. Ta teorija o skrivenom oružju izazvala je optužbe na račun ravnateljice škole Lidije Calijeve i glasine da je bila u dosluhu s otmičarima, odnosno da su joj platili da bi mogli sakriti oružje u školi.
Roditelji koji su ostali bez djece traže krivce i stručnjaci i stanovnici predviđaju da bi izravnavanje računa, duboko ukorijenjena tradicija u toj regiji, moglo eskalirati i pretvoriti se u rat širokih razmjera.
Međutim, s tim se ne slaže regionalni zamjenik ministra unutarnjih poslova Batirbek Dzutsev koji je izjavio za Reuters da policija nema dokaza o planiranju osvetničkih napada i da je situacija pod kontrolom.
(Hina) xkga ymaš