"Podaci za sada nisu alarmantni", izjavila je za Delo od četvrtka Sonja Pirher iz državnog zavoda za zapošljavanje, dok analitičar u vladinom uredu za makroekonomiju Tomaž Kraigher tvrdi da nema podataka o nagloj promjeni trenda gubitka radnih mjesta.
U 2003. godini zbog stečajeva i tehnološkog viška zaposlenih radna mjesta izgubilo je 13.000 zaposlenih, a u 11 mjeseci prošle godine nešto preko 12.000.
Skupina slovenskih ekonomista u studiji koja je napravljena 2003. godine upozorila je da bi u slučaju neaktivne politike prema radno-intenzivnoj industriji i tvrtkama u teškoćama posao moglo izgubiti najmanje 27.000 ljudi, a prema "crnom scenariju" i do 45.000.
Jedan od autora studije, poznati makroekonomist Janez Prašnikar, upozorio je da se je samo broj zaposlenih u tekstilnoj industriji od 1995. do 2001. godine smanjio na trećinu - sa 18.500 na 13.000.
Novi premijer Janez Janša val stečajeva s kraja prošle godine popratio je riječima da gubitak radnih mjesta u nekonkurentnim poduzećima neće biti moguće zaustaviti, no vlada bi morala biti oprezna u najavama i ne pasti u zamku "proročanstava koja se ispunjavaju sama po sebi" jer bi socijalni troškovi za državu i posredni gubitak mjesta u uslužnim djelatnostima mogli djelovati šokantno, ocjenuju slovenski ekonomisti opasnost nastavka trenda "deindustrijalizacije" koja se obično tumači nekonkurentnošću nekih grana, građenjem nove ekonomske strukture temeljene na znanju i dodanoj vrijednosti, europskim restrikcijama u dodjeli subvencija, te restrikcijama koje će država imati zbog preuzimanja eura u slijedeće dvije godine.
Na odluke menadžera i vlasnika utječu naime i izjave vodećih političara, pa se najavama kako je propadanje nekih sektora neizbježno može napraviti nepopravljiva šteta koju će u prvi mah osjetiti nerazvijeniji krajevi i sredini čiji je društveni rast do sada bio temeljen upravo na "neperspektivnim" industrijskim djelatnostima, a ne na zapošljavanju u upravi, trgovini i uslužnom sektoru, karakterističan za nekoliko vodećih urbanih centara.