Za inicijativu, koju je prije više mjeseci pokrenula oporba, ali joj se vladajuća koalicija dosad suprotstavljala, glasovalo je u utorak 47 zastupnika, a dva su bila protiv.L
Na referendumu će birači odgovarati na pitanje slažu li se sa zakonom koji je prije dva mjeseca izglasan, ali je njegovo izvođenje zaustavio ustavni sud nakon što je trećina parlamentarnih zastupnika zatražila referendumsko izjašnjavanje.
Budući da se spomenuti "tehnički" zakon odnosio samo na oko 4.000 "izbrisanih", moguć je i drugi referendum na kojemu bi glasači odlučivali i o zakonskom prijedlogu da se status stalnih stanovnika prizna i za ostalih 14.000 "neslovenaca". O tom, tzv. tehničkom zakonu i dalje se vodi rasprava u parlamentu, no oporba je najavila da će protiv takvog zakonskog prijedloga prikupiti 40.000 potpisa građana, što bi bilo dovoljno za nov referendum.
I ljevica i desnica u parlamentu su se u vezi "izbrisanih" optuživale za nametanje "nevažne" teme nekoliko mjeseci pred ulazak države u EU i NATO i pred parlamentarne izbore početkom jeseni.
"Ljevica želi dobiti nekoliko tisuća novih glasača jer su tzv. izbrisani jugokomunisti koji su se protivili slovenskoj državi, a sada im se pred ulazak Slovenije u EU žuri", rekao je u raspravi zastupnik demokršćana Alojz Sok. On je vladajuću koaliciju premijera Antona Ropa optužio da biračkom tijelu nevažnom temom "odvraća pozornost" od mnogo važnijih pitanja kao što su nezaposlenost koja će se pojaviti s integracijom u EU, bankovne i druge afere, te upozorio da parlament još nije donio nekoliko desetaka zakona s područja veterine i porezne politike potrebnih za uspješnu integraciju u EU.
Organizacija "Helsinški monitor", udruga za ljudska prava iz Ljubljane, u utorak je priopćila da je brisanje "neslovenaca" iz registra stanovništva predstavljalo "administrativni genocid" koji ne žele popraviti niti vladajuće niti oporbene stranke iako je od tog događaja prošlo 12 godina.
(Hina) fl rt