Ropovi ekonomisti pak tvrde da državna subvencija u tvornicu automobila može osigurati, za cijeli južni dio Slovenije, nekoliko tisuća radnih mjesta u automobilskoj i pratećoj industriji, te da su Janšini poduzetnički "inkubatori" kule u oblacima.
U pitanjima budućeg razvoja gospodarstva, još veće nesuglasje između Janše i Ropa, koji simboliziraju desni i lijevi politički centar, odnosi se na investicije.
Janša je u kampanji kritizirao sadašnju vlast jer kadrovski i financijski monopolizira velika javna poduzeća poduzeća a koči malo poduzetništvo i ne uspijeva privući strane investicije tipa greenfield.
Rop je odgovorio da Janša želi u Sloveniju uvesti neoliberalizam koji zapadne konzervativne stranke preporučuju samo istočnim nerazvijenim zemljama, te tako pretvoriti državu u pokusni laboratorij i uvesti poreze koji bi izazvali velika socijalna raslojavanja.
Oporbeni čelnik na to je odgovorio da je socijalna raslojenost u Sloveniji vrlo velika i da su za nju krive dosadašnje vlade liberalnih demokrata.
Preniska razina stranih investicija jedna je klasičnih primjedbi koje se pojavljuju u međunarodnim izvješćima o Sloveniji.
Nedovoljne strane investicije Mencinger je primjerice godinama tumačio željom da se sačuva "obiteljsko srebro", odnosno da se najbolja poduzeća ne prodaju strancima. Poznata je izreka vodećeg slovenskog menadžera i direktora "Mercatora" Zorana Jankoviča: "Ako se već privatizira, onda bolje da se proda Janezu nego Johannu ili Johnu".
Većina velikih, ali i uspješnih tvrtki, među njima i trgovački lanac "Mercator", u većinskom su vlasništvu različitih paradržavnih fondova.
Nakon velikih rasprava o ekonomskom nacionalizmu i globalizmu, belgijskoj skupini KBC prije dvije godine prodana je jedna trećina Nove Ljubljanske banke (NKB), švicarskom Novartisu prodan je "Lek", a kranjski proizvođač pneumatike i gumenih proizvoda "Sava" prodan je američkom "Goodyearu".
Nacionalni Telekom i dalje je u državnom vlasništvu iako se o privatizaciji govorilo godinama, a tumači se da se od toga odustalo jer su cijene dionica telekom poduzeća u međuvremenu drastično pale i nema interesa.
Dokazujući u Sloveniji popularnu tezu o sposobnosti za izvoz investicija i znanja na jugoistok, Telekom Slovenije je sa svojim poduzećem za mobilnu telefoniju "Mobitel" pokušao konkurirati za treću mobilnu telefoniju na Kosovu, ali unatoč potpori države i diplomacije nije uspio.
Da bi se u gospodarskom razvoju približila europskom prosjeku Slovenija mora modernizirati svoj razvojni koncept i povećati ulaganja u znanje, drže mnogi stručnjaci.
(Hina) xfl ybs