Sredinom prosinca prošle godine u bolnici Dr. Josip Benčević u Slavonskom Brodu preminulo je dijete u dobi od 20 mjeseci koje je, prema procjeni struke, odmah nakon rođenja trebalo biti oduzeto roditeljima.
Postupak oduzimanja prava roditeljima da žive s djetetom pokrenut je na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu još u travnju 2022., no nije okončan jer stručni tim nekadašnjeg Centra za socijalnu skrb Slavonski Brod ne može sudu dostaviti ključan podatak, onaj gdje će dijete nastaviti živjeti nakon što se oduzme roditeljima. To je informacija koju sudska odluka obavezno mora sadržavati.
Dakle, sustav socijalne skrbi tijekom protekle gotovo dvije godine nije mu uspio pronaći mjesto u prepunim domovima i udomiteljskim obiteljima.
Ustanovljeno je da je dijete preminulo od sindroma iznenadne smrti dojenčadi (SIDS) koji je, po definiciji, neobjašnjiva smrt koja nastupa obično tijekom sna kod zdrave djece mlađe od godinu dana, a 90 posto ovakvih smrti bilježi se kod djece između dva i četiri mjeseca života.
Ova tragedija je ponovo potaknula pitanje problema smještajnih kapaciteta djece koja bi trebala biti smještena u domove ili udomiteljske obitelji. Posljednji put to se zbilo u listopadu prošle godine kada po šestogodišnju djevojčicu nitko nije došao u vrtić, a onda ju je odbio 31 dom i svi udomitelji.
>> Djevojčica (6) bez skrbi i smještaja samo je jedan u nizu takvih slučaja kod nas
Socijalna radnica za Index: Postoji razlika u postupanjima
Socijalna radnica Štefica Karačić za Index je govorila o ovoj temi. Istaknula je da postupanje Centra za socijalnu skrb vezano uz zaštitu dobrobiti djece bez adekvatne roditeljske skrbi ovisi o sigurnosnim i razvojnim rizicima kojima je dijete izloženo u vlastitoj obitelji.
Karačić kaže da postoji razlika u postupanjima. Naime, u slučaju ugrožene sigurnosti djeteta poduzimaju se mjere žurne zaštite, a u slučaju razvojne ugroženosti djeteta, Centar upućuje prijedlog sudu da se roditeljima oduzme pravo na stanovanje s djetetom i da se dijete povjeri drugoj osobi, ustanovi ili udomiteljskoj obitelji ili se predlažu druge, teže mjere.
“U slučaju kada je procjenom utvrđeno da je dijete sigurnosno ugroženo u zatečenoj situaciji, odlukom centra briga o njemu može biti privremeno povjerena bliskoj osobi u okruženju djeteta, primjerice baki ili djedu, a ako to nije moguće, tada se djetetu osigurava žurni krizni smještaj u ustanovu socijalne skrbi ili u udomiteljsku obitelj.
Nakon toga Centar žurno upućuje prijedlog sudu za donošenje adekvatne sudske mjere kojom će se djetetu osigurati primjerenu zaštitu. U tom postupku stručni tim Centra provodi sveobuhvatnu procjenu potreba djeteta i donosi mišljenje o dobrobiti djeteta koje upućuje sudu.
Važno je znati da se, osim rizika na strani djeteta, roditelja i šireg okruženja, uvijek procjenjuju i zaštitni obiteljski čimbenici, odnosno snage obitelji koje utječu na prijedlog odnosno mišljenje stručnog tima. Način rada centra definiran je zakonima i podzakonskim aktima koji propisuju da se u procesu procjene primjenjuju adekvatne metode i oblici rada te da se, uz ostalo, uvijek koriste i Liste za procjenu razvojnih rizika, a po potrebi i Lista za procjenu sigurnosti djeteta.
Odluka, odnosno prijedlog centra donosi se timski i mora biti utemeljena na činjenicama utvrđenim u postupku”, kazala nam je.
“Za vrijeme provođenja mjera u obitelji, stanje se može poboljšati, ali i pogoršati”
Ističe kako se ovi oblici zaštite u javnosti često brkaju te da je u konkretnom slučaju očito da je centar na temelju sveobuhvatne obiteljske procjene utvrdio da su djeca u ovoj obitelji razvojno ugrožena jer je upućen prijedlog sudu za izricanje sudske mjere oduzimanja prava roditeljima na stanovanje s djecom.
“U ovakvim situacijama, dok traje postupak na sudu, Centar provodi mjeru stručne pomoći i podrške roditeljima ili mjeru intenzivne pomoći i nadzora roditelja u skrbi o djeci. To su mjere koje se provode u obitelji prema utvrđenom Planu mjere, a provodi ju stručnjak, uglavnom vanjski suradnik Centra, koji redovitim odlaskom u obitelj, minimalno jedan ili dva puta tjedno, prati obiteljske prilike i pruža stručnu pomoć roditeljima u brizi o djeci.
Ovakvom mjerom se jačaju kompetencije roditelja kako bi se izbjegla ili skratila institucionalizacija djece, a u slučaju dobrog ishoda, djeca koja su bila izdvojena mogu se vratiti u vlastitu obitelj. Također, provođenjem ove mjere stječe se jasniji uvid stručnjaka u spremnost i sposobnost roditelja da mijenjaju svoje ponašanje i odnose ako su ugrožavajući za djecu.
Za vrijeme provođenja mjera stručne pomoći i nadzora, stanje u obitelji se može poboljšati, ali je moguće i da problemi progrediraju, zbog čega je potrebno poduzeti žurne mjere zaštite”, kazala nam je Karačić.
“Stručnjaci su izloženi brojim profesionalnim izazovima”
Objašnjava da su, u slučajevima kada se radi o dugotrajnim postupcima koji nisu završeni jer sustav nema dovoljno odgovarajućih kapaciteta za smještaj djece, stručnjaci Centra izloženi brojnim profesionalnim rizicima.
“Svijest o tome i odgovornost prema korisniku pojačava njihov profesionalni stres i moguće pogreške u radu. Osim toga, praćenje prilika u ovakvoj obitelji dok traje postupak na sudu dodatno opterećuje stručni tim, nameće potrebu dodatnih, ponovljenih procjena i u konačnici guši ionako preopterećen sustav.
Za kvalitetu socijalnih usluga nisu dovoljni samo znanja i vještine stručnjaka nego i briga o stručnjacima i njihovom pravu da svoje poslove obavljaju u adekvatnim uvjetima”, kaže.
“Promjene unutar sustava se odvijaju jako sporo”
Istaknula je da je upravo zbog toga iznimno važno na razini sustava socijalne skrbi procijeniti potrebe korisnika te kontinuirano raditi na poboljšanju uvjeta za stručni rad s djecom koja žive u riziku u vlastitoj obitelji.
“To nije nadležnost stručnih timova u Centru, već dužnost i obaveza viših razina upravljanja i organiziranja djelatnosti socijalne skrbi, ali i drugih javnih službi koje imaju utjecaj na zaštitu djece u našem društvu.
Dakle, radnici ne mogu povećati kapacitete u domovima ili broj udomiteljskih obitelji, već to ovisi o resornom ministarstvu i mi na to stalno ukazujemo. Bilo bi nekorektno reći da ministarstvo ne želi napraviti promjenu, ali se te promjene nažalost događaju sporo, ne slijede potrebe terena i nisu jako vidljive”, kazala nam je Štefica Karačić.
Ministarstvo: Smrt djeteta nije nastupila zbog njegovog zanemarivanja
Iz Ministarstva rada, socijalnog sustava, obitelji i socijalne politike kazali su nam da je obitelj preminulog dječaka pod kontinuiranim nadzorom Područnog ureda Slavonski Brod HZSR-a te da su stručni radnici procijenili da dijete nije bilo životno ugroženo, a situacija u obitelji se kontinuirano evaluirala zbog postojanja razvojnih rizika kod djece.
Ministar Piletić je u nekoliko navrata izjavio da nema problema sa smještajem djece, a nas je zanimalo kako onda dolazi do ovakvih slučajeva na koje upozoravaju socijalni radnici i ostali stručnjaci.
“Tragična smrt djeteta, kako upućuje obavijest nadležne policijske postaje, nije nastupila kao posljedica grubog zanemarivanja ili zlostavljanja djeteta od strane roditelja, već se radilo o prirodnoj smrti.
Stručni radnici na terenu su procijenili da se ne radi o životnoj ugroženosti djeteta te je stoga pokrenut redovni sudski postupak oduzimanja prava roditeljima na stanovanje s djecom zbog procijenjenog razvojnog rizika, uz provođenje mjere intenzivne stručne pomoći.
Područni uredi HZSR-a nemaju mogućnost utjecaja na određivanje datuma sazivanja ročišta. Napominjemo, dijete bi, sukladno Obiteljskom zakonu, mjerom žurnog izdvajanja bez sudskog postupka odmah bilo izdvojeno iz obitelji u slučaju da se radilo o ugrozi života i zdravlja djeteta. Takvih slučajeva u 2023. godini je bilo 278 i sva djeca u pitanju su bila zbrinuta u najkraćem mogućem roku”, kazali su nam.
Ističu i da će se za mjere sustava socijalne skrbi u Hrvatskoj ove godine izdvojiti gotovo milijardu eura, što predstavlja najveći iznos od osamostaljenja Republike Hrvatske.
“Ministarstvo ulaže i značajna sredstva kako bi se povećali kapaciteti, a do kraja 2024. godine predviđeno je otvaranje 200 novih mjesta za žurni smještaj i organizirano stanovanje diljem Hrvatske, u Lipiku, Splitu, Dubrovniku, Čakovcu, Zagrebu, Ivancu, iako se, u skladu s preporukama EU, Hrvatska još 2012. godine odlučila na deinstitucionalizaciju pružatelja socijalnih usluga.
Zato se kontinuirano potiče udomiteljstvo sustavnim povećanjem naknada, koje su se od 2016. povećale od 39 do 306 posto. Opskrbnine za udomljeno dijete povećale su se za 72 posto, kao i naknade za rad udomitelja. Osim toga, u posljednje dvije godine posvojen je rekordan broj djece, više od 360”, poruka je Ministarstva.
Index je poslao upit i područnom uredu ZHSR-a u Slavonskom Brodu, no do završetka ovog članka nismo zaprimili njihov odgovor.
Sudac: Teško je oduzeti dijete nakon jednog ročišta
Sudac Općinskog suda u Slavonskom Brodu Vedran Pavelić kazao je, komentirajući zašto je gotovo dvije godine trajalo razmatranje izdvajanja iz obitelji 20-mjesečnog preminulog djeteta, da je vrlo teško oduzeti dijete nemajući cjelokupnu sliku.
"Oduzeti dijete na jednom ročištu, nakon neimanja uvida u cjelokupnu sliku, vrlo je teško. Stoga je dužnost suda potpuno i pravilno utvrditi činjenično stanje zašto se moraju izvesti dokazi, a s druge strane provesti žurni postupak. Tu sudac mora naći balans zašto je ili nije donio u nekom roku odluku", rekao je.
Sudac Pavelić precizirao je u srijedu da je prvo ročište održano 22. travnja 2022., drugo 26. svibnja 2022., treće 1. srpnja 2022., a četvrto 7. studenoga 2022. te da peto ročište slijedi 12. veljače ove godine.
Na pitanje o dugotrajnom razdoblju između posljednjeg i sljedećeg ročišta, Pavelić je odgovorio da konkretan postupak nije nepravomoćno okončan pa stoga ne smije iznositi konkretne podatke o tome što se dogodilo u razdoblju između posljednjeg i idućeg ročišta.