Sluh čini čovjeka

USPOREDBA genoma čovjeka i čimpanze pokazuje da je čovjek progovorio zahvaljujući genetskim razlikama koje se odnose na sluh, tvrde američki znanstvenici.

Usporedna analiza genetskoga nasljeđa čovjeka i čimpanze, pokazala je da su se neki procesi, poput razvoja sluha i njuha, kod čovjeka odvijali brže, objavio je časopis Science.

Geni koji kontroliraju te funkcije djelomično pokazuju zašto se čimpanze i ljudi toliko razlikuju, rekao je Andrew Clark sa sveučilišta Cornell, koji je zajedno sa suradnicima izradio sekvencu oko 7000 gena čimpanze, a zatim ih usporedio s istim genima čovjeka i miša.

Istraživači su pokušali otkriti koje su genetske razlike nastale slučajno, a koje su nastale pozitivnom selekcijom, odnosno, one koje su iz generacije u generaciju donosile sve veću evolucijsku prednost.

Nekoliko gena koji sudjeluju u razvoju sluha doživjelo je pozitivnu selekciju kod ljudi, a istraživači pretpostavljaju da je za razvoj govora kod ljudi bio potreban oštriji sluh.

Osim toga, otkrivene su i razlike u genima koji kontroliraju njuh, plodnost i trudnoću.

Znanstvenici misle da su se ljudi i čimpanze od zajedničkoga pretka odvojili prije pet milijuna godina. Ljudi i čimpanze dijele više od 99 posto gena pa znanstvenici žele otkriti kolika je važnost tako sitnih razlika.

U srijedu su američki znanstvenici objavili privremenu inačicu genoma čimpanze koju su, radi lakšeg istraživanja "uredili" prema sekvenci koja čini ljudski genom.

Ta operacija olakšava biomedicinsko istraživanje koje mora utvrditi razlike i sličnosti u genomima obiju vrsta, što bi moglo pomoći u medicinskim istraživanjima.

U sekvenciranju je sudjelovalo nekoliko istraživačkih centara pod vodstvom Nacionalnog instituta za istraživanje ljudskog genoma (NHGRI) koji je podređen NIH-u sa sjedištem u Bethesdi (Maryland).

Genom čimpanze može se pogledati u banci za javne podatke GenBank koja je u ovlasti NIH-a, a dostupan je na internetskoj stranici www.ncbi.nih.gov/Genbank.

(Hina) vrad/dgk dgk