DRAŽEN SIRIŠČEVIĆ, smijenjeni ravnatelj Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, povodom te smjene rekao je nedavno kako nitko neće moći izbrisati, sakriti ili zatajiti postignute rezultate, naglasivši "kako je izvrsnost bila i ostala naša liga".
>> Ravnatelj Lisinskog smijenjen nakon pisanja Indexa
No, službeni rezultati te dokumentacija o poslovanju, održavanju i sanaciji zgrade Lisinskog ipak govore drugačije. Naime, već godinama nije ulagano u održavanje zgrade Koncertne dvorane pa od 2016. godine, za vrijeme velikih kiša prokišnjava krov, dok posjetitelji moraju hodati između kanti na podu koje skupljaju oborinske vode.
Rad iz 2017. godine upozorio na loše stanje klimatizacije
Pronašli smo, primjerice, završni rad "Klimatizacijski sustav koncertne dvorane Vatroslav Lisinski" iz 2017. godine, gdje je zaključeno kako u "zimskom periodu zbog suhog zraka stradavaju drveni instrumenti" dok suhi zrak "oštećuje i kućni inventar". Nije napravljeno ništa.
Sam Siriščević nedavno se pohvalio da je Dvorana za njegova mandata izdvojila 7.67 posto vlastitih sredstava iz prihoda, odnosno 1.6 milijuna kuna za pokrivanje tekućeg i investicijskog održavanja te opremanja ustanove.
No prema odluci Grada Zagreba od lipnja prošle godine, za podmirivanje izdataka za tekuće i investicijsko održavanje, nabavu opreme i postrojenja trebalo je uložiti "najmanje 20 posto uplaćenih vlastitih prihoda i nenamjenskih donacija", što nije napravljeno. Da je zgrada sustavno zanemarivana, potvrđuje i izjava šefa Upravnog vijeća Dvorane.
Končar: Održavanja Dvorane svelo se na tekuće održavanje i minimalne popravke
"Održavanja Dvorane svela su se samo na najnužnije tekuće održavanje i minimalne moguće popravke. Ne postoje planovi sustavnog održavanja niti projekti na temelju kojih bi se moglo aplicirati na europske i druge fondove iz kojih bi se takvi zahvati mogli financirati", potvrdio je za Index Goran Končar, predsjednik Upravnog vijeća Lisinskog. No, krenimo redom.
Smjena Siriščevića, koji je bio na čelu Koncertne dvorane gotovo 14 godina, došla je nakon što je Index otkrio niz nepravilnosti oko organizacije koncerta Placida Dominga u Zagrebu. Objavili smo da su od ukupno 913 karata za koncert, po punoj, najvećoj cijeni od 900 kuna, prodane svega 244 ulaznice, do toga da je čak 339 karata, po nepoznatim kriterijima, podijeljeno besplatno.
Jasne kriterije podjele besplatnih karata, kao ni listu ljudi kojima su podijeljene besplatne karte, nikada nismo dobili iako smo ih zatražili. U našem istraživanju iz siječnja objavili smo i izvješće Gradskog ureda za reviziju od 10. siječnja ove godine, gdje je jedna od glavnih zamjerki za 2020. i 2021. godinu bila upravo netransparentnost oko podjele besplatnih karata.
Domingo je bio fijasko
Sam koncert Placida Dominga bio je pravi fijasko. Glazbena kritika pokopala je taj događaj tvrdeći da 81-godišnji Domingo nije ni trebao doći u Zagreb jer je već odavno sjena "nekadašnjeg najslavnijeg tenora" te da je u Zagreb došao kao dirigent.
Također, Domingo je već dulje vrijeme pod konstantnim optužbama za seksualno uznemiravanje. Optužbe su potaknule španjolske operne i glazbene kuće da otkažu planirane Domingove angažmane. Isto su napravile i američke glazbene institucije, među kojima i njujorška Metropolitan Opera i Opera u San Franciscu. Siriščević je u odgovoru Indexu najavio kako s Domingom, unatoč svemu, pregovara za još jedan koncert u Zagrebu. Bila je to kap koja je dovela do njegove smjene.
Upravo Vijeće zamjerilo je Siriščeviću i započinjanje radova unutar Dvorane bez prethodne suglasnosti konzervatora, odnosno Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode te nepodnošenje izvješća.
Siriščević: Radio sam pošteno i odgovorno
Ubrzo nakon najave o smjeni, niz istaknutih kulturnih djelatnika pokrenuo je Platformu za podršku Siriščeviću, u kojoj se ističe da Siriščevića neće biti lako zamijeniti, kao i da ih žaloste nepromišljeni potezi te da je, na kraju, neosnovano smijenjen.
"Od srca doista hvala svima na lijepim riječima podrške. One su dokaz da nisam radio uzalud i da nisam radio samo posao, nego gradio povjerenje. One su poruka svima da budu li pošteno i odgovorno radili, a ja sam radio pošteno i odgovorno, da će to poštenje biti nagrađeno. Jer ima li veće nagrade od tih silnih poruka ohrabrenja. To su i poticaji da ne odustanem i da se ne predam i neću", rekao je Siriščević za HRT o vlastitoj smjeni i podršci. No, je li baš tako?
"Upravno vijeće u aktualnom sazivu već na prvim sjednicama upozorava ravnatelja Dvorane na potrebu da se sporazumom urede odnosi između KDVL-a i Zagrebačke filharmonije koja je jedan od zaštićenih korisnika Dvorane, kao i na neprihvatljivo ponašanje kada je u pitanju održavanje i očuvanje prostora. Bivši ravnatelj ignorirao je i opstruirao zahtjeve vijeća, nije podnosio sve izvještaje, niti planove rada", počinje priču Končar dodajući da se odgovornost Upravnog vijeća i ravnatelja za funkcioniranje Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski ne odnosi samo na vlastitu produkciju, već i na zaštitu Dvorane kao kulturnog dobra, osiguravanje sigurnosti posjetitelja i osiguravanje dostupnosti ovog središnjeg prostora hrvatske scenske, glazbene i scensko-glazbene umjetnosti svima zainteresiranima.
Nužna obnova Lisinskog
Nije moguće odabrati samo jedan dio obveza jer nam on odgovara, a ostale dijelove ignorirati, smatra Končar. Tvrdi i da su svjedočili neodgovornom odnosu prema povjerenom zaštićenom kulturnom dobru u kojem su rađeni nedopušteni zahvati bez suglasnosti ili suprotno smjernicama konzervatora.
Končaru smo predočili završni rad na Veleučilištu u Karlovcu, autora Matije Punčeca pod nazivom "Klimatizacijski sustav koncertne dvorane Vatroslav Lisinski" iz 2017. godine. U tom radu ističe se loše stanje u Lisinskom te se zaključuje: "Ovlaživanje zraka ne funkcionira već 11 godina, niti u foyeru, niti u velikoj dvorani.
Problem je osobito izražen u zimskom periodu kad zbog suhog zraka stradavaju drveni instrumenti. Suhi zrak oštećuje i kućni inventar". Upitali smo Končara stradavaju li i dalje instrumenti te je li što napravljeno?
"Na žalost, Dvorana ima problema sa sustavom ovlaživanja zraka već dulje vrijeme. Premda su problemi u sustavu klimatizacije poznati, izostale su mjere sustavnog održavanja i rekonstrukcije nužni nakon proteka vremena, pa se nadamo da će se u sklopu cjelovite obnove uspjeti sanirati i problemi koje navodite", kaže nam Končar.
Moralo se uložiti najmanje 4.2 milijuna kuna u održavanje zgrade
Isto tako, podsjetili smo Končara kako se Siriščević pohvalio da je Dvorana izdvojila 7.67 posto vlastitih sredstava iz prihoda, odnosno 1.6 milijun kuna za pokrivanje tekućeg i investicijskog održavanja te opremanja ustanove. S druge strane, obveza je da se 20 posto prihoda ulaže u održavanje i opremanje.
"Odluka o obveznom ulaganju najmanje 20 posto vlastitih sredstava na snazi je već dulje vrijeme, a uprava Dvorana se toga nije pridržavala, kao što se vidi iz sljedećih brojeva: u 2020. godini za tekuće i investicijsko održavanje i nabavu opreme uloženo je 90.095,03 kn, odnosno 1.92 posto vlastitih prihoda. U 2021. godini za tekuće i investicijsko održavanje i nabavu opreme uloženo je 781.972,63 kn, odnosno 10.37 posto vlastitih prihoda U 2022. godini za tekuće i investicijsko održavanje i nabavu opreme uloženo je 1.661.457,51 kn, odnosno 7.67 posto vlastitih prihoda", ističe Končar.
Prema zadnjoj 2022., postpandemijskoj godini, prema financijskom izvješću iz kojeg navodno proizlazi "financijsko izobilje" koje ostaje iza bivšeg ravnatelja, Dvorana je u održavanje zgrade, sustava i imovine morala uložiti najmanje 4.32 milijuna kuna.
Ne može se govoriti od 3.2 milijuna kuna plusa
"Zato nije ispravno govoriti o nekakvih '3.8 milijuna kuna plusa' jer troškovi saniranja klimatizacije, prokišnjavanja i uklanjanje posljedica nezakonitih radova na dvorani, koja je kao cjelina zaštićeno umjetničko dobro, znatno prelaze ovaj iznos. Niti jedan od ovih problema nije nastao jučer, od njih je uprava Dvorane koja je za ovo bila odgovorna okretala glavu godinama", ističe Končar u razgovoru za Index.
Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski gradska je ustanova u kulturi, ali njezin značaj uvelike nadilazi taj status, ističe predsjednik Upravnog vijeća Lisinskog te dodaje kako je Lisinski "stožerna institucija ukupne hrvatske kulture i odgovornost ravnatelja za njezino održavanje i punu funkcionalnost je nedvojbena i stalna".
"Zatvorimo li Dvoranu zbog potreba održavanja, u Zagrebu, ali i u Hrvatskoj jednostavno ne postoji odgovarajući zamjenski prostor u kojem se na dostojan način, u prikladnom okruženju i s odgovarajućom akustikom i scenskom opremom mogu izvoditi kulturni i umjetnički sadržaji. Neodržavanjem Dvorane ozbiljno je ugrožen kulturni život grada i države", smatra Končar, zaključivši da se održavanja svelo samo na najnužnije tekuće održavanje i minimalne moguće popravke.
Posjetitelji hodaju između kanti koje skupljaju oborinske vode
"Ne postoje planovi sustavnog održavanja niti projekti na temelju kojih bi se moglo aplicirati na europske i druge fondove iz kojih bi se takvi zahvati mogli financirati", ističe Končar.
Upozorili smo Končara kako je Index u posjedu fotografija iz Lisinskog kada je padala kiša, gdje su vidljivi kante na mjestima gdje prokišnjava. Sanacija krovnih površina i terasa obavljene su davno. Tako je zapadna terasa na glavnom ulazu za posjetitelje sanirana 2010. godine, a curenja su počela tri godine kasnije. Od 2016. kod svake veće kiše postoji prodor oborinske vode u predvorje zgrade.
Isto tako terasa oko središnje kupole djelomično je sanirana 2009., a curenja su se pojavila početkom ove godine. Istočna terasa i južni balkon sanirani su pred trideset godina, a nakon obnove aluminijske fasade 2001. i 2002. počela su povremena procurenja vidljiva na vanjskim površinama te na zidovima i podovima unutar objekta u garderobama i hodnicima.
Opasna oštećenja koja srozavaju ugled
"Ne samo da su ta oštećenja opasna za sigurnost posjetitelja i za opremu, ona su i neugodna te srozavaju doživljaj i ugled Dvorane. Grad Zagreb, odnosno Gradski ured za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet izradio je tijekom 2022. godine projektnu dokumentaciju za sanaciju terasa s procjenom vrijednosti radova od 2.400.000 kn neto koja nije ušla u Program kapitalnih ulaganja u objekte za društvene djelatnosti i u obnovu objekata oštećenih potresom u Gradu Zagrebu u 2023. godini, zbog čega će se to rješavati s nadležnim Gradskim uredom za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo", ističe Končar.
Šef Upravnog vijeća podsjeća i na ranije izjave o navodnom višku sredstava koji su „ostali na računu“ na kraju godine, no polazeći od odredbi Zaključka o kriterijima korištenja vlastitih prihoda javnih gradskih ustanova u kulturi, razvidno je da je Dvorana mogla i morala pokrenuti barem ove radove.
Bandićev Lovrić brani Siriščevića da je Lisinski najbolje vođen od ustanova u kulturi
Ivica Lovrić, bliski suradnik pokojnog gradonačelnika Milana Bandića, nedavno je izjavio kako se vidi da na računu Lisinskog stoje milijuni te zaključuje da nema nijedne ustanove u kulturi koja tako dobro posluje. Isto tako kaže i kako je smjena Siriščevića nerazumna te da je bivši ravnatelj "uspio jako kvalitetno i na poslovnom, financijskom planu, voditi ustanovu". No, brojke, prenesene iz službenih dokumenata Dvorane o poslovanju, održavanju i sanaciji, kažu drugačije.
"Poslovanje KDVL-a u posljednje dvije godine ne može se nazvati izvrsnim. Godinu 2021. Lisinski je završio s manjkom poslovanja u iznosu od 253.223,21 kn, dok je 2022. godine računovodstveno prikazan višak poslovanja u iznosu od 3.821.923,20 kn, no uz napomenu kako Dvorana nije uložila niti minimalno propisani iznos sredstava u nužno održavanje", ističe Končar dodajući da je uprava vodila Dvoranu „marom dobrog gospodara“, njezino bi poslovanje u prošloj godini u najboljem slučaju bilo na nuli, a i dalje bi se pokrivali prenesenom dobiti iz prethodnih godina, u kojima također nije ulagano u održavanje zgrade.