Iz Izvješća OESS-a iščitava se politička volja Vlade da se građani srpske nacionalnosti vrate u Hrvatsku, no Vlada povratak ipak nije spremna postaviti kao svoj strateški cilj, ustvrdio je Đukić.
Dodao je da je u izvješću vidljivo da je došlo do napretka u prilagodbi legislative, no u praksi neke se stvari nisu pomaknule s početka, kao primjerice povrat stanarskog prava Srbima povratnicima.
Đukić drži da je izvješće pisano i u svjetlu posljednjeg događaja u Vukovaru kada je srpskom dječaku bilo zabranjeno igrati na nogometnom turniru. Time se, smatra Đukić, željela istaknuti potreba uključivanja svih u izgradnju građanske tolerancije, ali i upozoriti da nesankcioniranje pojedinačnih ekscesa znači podržavati politiku poticanja mržnje.
Predsjednik SNS osvrnuo se i na tri zakona koji su u saborskoj proceduri, a odnose se na reguliranje naknada za ratnu štetu.
Njihovo donošenje, ističe Đukić, omogućit će sudovima da svaku štetu ocjenjuju individualno kako bi se vidjelo da li građanin ispunjava uvjete za ratnu odštetu.
Đukić je ocijenio kako će zbog toga biti posla i za Ustavni sud i za Međunarodni sud za ljudska prava u Strassbourgu, pa će se ti zakoni na kraju ipak morati mijenjati.
Kad su u pitanju Srbi, predsjednik SNS kaže kako nije riješen politički odnos prema pitanjima njihove imovine. Vlada mora jasno odrediti što je ratna šteta, je li šteta na imovini nastala izvan ratnih područja terorizam te kako tu štetu građani mogu naplatiti.
SNS drži da bi država u cijelosti trebala preuzeti svu štetu nastalu za vrijeme trajanja rata koja se odnosi na ratne štete i uništavanje imovine.
(Hina) mt sšh