Studentski centar i Studentski zbor Sveučilišta u Splitu na službenim su društvenim mrežama pokrenuli nagradnu igru za najbolju masku s maskenbala održanog na kampusu, pri čemu studenti glas daju komentarom rednog broja maske. Među objavljenim fotografijama posebno se istaknula grupna maska petorice mladića koji poziraju na crvenom tepihu ispred promotivnog panoa.
Četvorica nose prugaste kostime s kapama i brojevima na prsima, dok u sredini stoji student u odori nalik vojnoj ili stražarskoj uniformi. Kombinacija prugastih odijela, numeriranih oznaka i postavljenog odnosa između zatvorenika i čuvara snažno asocira na prizore iz nacističkih logora smrti u Drugom svjetskom ratu. Objavom takve fotografije otvara se pitanje primjerenosti, granica satire i odgovornosti u javnom prostoru, osobito kada fotografija dolazi iz akademske zajednice.
Nagradna igra Studentskog centra i Studentskog zbora Sveučilišta u Splitu provodi se na društvenim mrežama i otvorena je svim studentima koji su sudjelovali na maskenbalu održanom na kampusu. Igra traje do 14. veljače, nakon čega će organizatori objaviti pobjednika čija je maska osvojila najviše glasova.
Najmaštovitija maska bit će nagrađena putovanjem za dvije osobe u jednu od zemalja SEA-EU alijanse, dok su za drugo i treće mjesto predviđeni poklon-bon jednog trgovačkog lanca te boca pića za sljedeći party, navodi se u objavi Studentskog centra na službenim društvenim mrežama.
Upitali smo Studentski centar i Studentski zbor Sveučilišta u Splitu smatraju li da je maska primjerena za događaj pod njihovom organizacijom i okriljem Sveučilišta u Splitu, jesu li fotografije prije objave provjeravane u skladu s vrijednostima Sveučilišta i zakonskim odredbama o promicanju simbola totalitarnih režima i govora mržnje te planiraju li ukloniti spornu fotografiju ili se javno očitovati i ispričati studentima i javnosti.
"Ne želimo ulaziti u kreativni izričaj pojedinih maski niti spekulirati o namjerama njihovih autora i izvođača. Maskenbal je događaj zabavnog karaktera u kojem sudionici samostalno biraju način predstavljanja, a odgovornost za ideju i izvedbu maski snose njihovi autori.
Sva pitanja koja se odnose na motive, poruke ili eventualne interpretacije konkretnih maski smatramo primjerenim uputiti izravno njihovim autorima.
Ukoliko bi se utvrdilo da je nešto u suprotnosti sa zakonskim odredbama, vjerujemo kako su nadležne institucije te koje trebaju reagirati u skladu sa svojim ovlastima. Žao nam je ako se netko ovu masku doživio kao uvredu, ali važno je imati na umu kako je riječ o maškarama u kojima su satira i pretjerivanje sastavni dio tradicije.
Smatramo da je vrijeme totalitarizama i zabrana, nadamo se, iza nas te da je važno očuvati prostor slobode izražavanja, uz poštivanje važećih zakona i odgovornosti pojedinaca", stoji u odgovoru Studentskog zbora Sveučilišta u Splitu.
O banaliziranju nacizma i poštovanju prema žrtvama razgovarali smo s profesoricom povijesti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Snježanom Koren, koja je masku splitskih studenata usporedila sa skandalom iz 2005. godine, kada je princ Harry na maskenbal došao u nacističkoj uniformi, samo dva tjedna prije 60. obljetnice oslobođenja Auschwitza.
"Sudeći po odabiru kostima, ovi mladići bili su 'inspirirani' nacističkim koncentracijskim logorima. Budući da se radi o studentima, dakle odraslim ljudima, zapanjuje njihov izostanak bazičnog ljudskog suosjećanja, kao i spremnost na banaliziranje i trivijaliziranje strašnih zločina i ljudskih patnji", kaže naša sugovornica.
"Isto tako i organizatora, koji su to smatrali primjerenim za objavu na Instagramu i za uvrštavanje te 'maske' u konkurenciju za nagradu. Oni su se očigledno potrudili pogledati na internetu kako su mogle izgledati uniforme. Malo su pogriješili jer je logorima upravljao SS, a ovo je inače uniforma redovne vojske Wehrmachta.
Prema tome, očigledno je da mogu steći znanja kada se potrude, samo je poprilično upitan odabir toga što su naučili. Princ Harry se prije dvadeset godina barem ispričao", smatra profesorica Koren.
Na pitanje što maska studenata, kao i podrška akademske zajednice toj maski, govori o današnjem društvu, profesorica naglašava da ipak ne želi generalizirati.
"Ne bih generalizirala ovakvo ponašanje. No zanima me bi li im bilo podjednako prihvatljivo da je netko na sličan način evocirao srpske logore za Hrvate iz 1990-ih? Samo ponavljaju ono što se može čuti u političkom diskursu, iz usta vodećih političara vladajuće koalicije i sa saborske govornice.
Dakle, onih istih koji su prije manje od mjesec dana obilježavali Dan sjećanja na Holokaust. Ovakva klima u društvu njihova je odgovornost. Njihov odgovor je banalizacija nacionalizma, ali i teških zločina i ljudskih stradanja.
Ne znam je li nakon 80 godina od rata to izvjetrilo iz hrvatskog kolektivnog pamćenja. Ne bih rekla da je to u potpunosti odgovornost obrazovnog sustava jer se u posljednje vrijeme ipak o tome više uči. Prije bih rekla da je to posljedica klime u društvu", zaključuje profesorica Koren.