Srbija danas nizom komemoracija obilježava 25. obljetnicu početka zračnih napada NATO-a na nekadašnju SR Jugoslaviju, u kojima je, prema službenim procjenama, poginulo oko 3500 vojnika, policajaca i civila, među njima 89 djece, ranjeno je oko 6000 osoba, a ekonomska šteta mjeri se milijardama dolara.
Zapadna vojna alijansa započela je napade na teritorij Savezne Republike Jugoslavije 24. ožujka 1999. godine u 19:45 poslije odbijanja Beograda da potpiše sporazum o Kosovu iz Rambouilleta. Odluka o bombardiranju donesena je kao presedan u povijesti UN-a - bez odobrenja Vijeća sigurnosti.
Članice NATO-a pokušale su dobiti suglasnosti VS UN-a, čemu su se usprotivile Kina i Rusija najavivši veto, pa je NATO bez odobrenja tog tijela pokrenuo zračne udare koji su trajali do 10. lipnja 1999., kada je u Kumanovu postignut sporazum koji je nalagao povlačenje vojnih i policijskih snaga s Kosova i uspostavljanje Privremene administrativne misije UN-a (UNMIK).
Povlačenje vojske i policije pratio je i egzodus desetaka tisuća srpskih stanovnika s teritorija Kosova, a kosovski parlament je u veljači 2008. uz većinsku podršku Zapada jednostrano proglasio neovisnost. Državnost Kosova danas, prema podacima kosovskih vlasti, podržava stotinjak zemalja članica UN-a, dok Srbija Kosovo smatra svojim teritorijem.
Proces normaliziranja odnosa Beograda i Prištine započeo je u travnju 2013. briselskim sporazumom pod pokroviteljstvom EU, a taj proces - uz uzajamna optuživanja - prate stalne napetosti.
Zapovijed za napade NATO-a izdao je tadašnji glavni tajnik NATO-a Javier Solana.
Tijekom tromjesečnog bombardiranja ciljevi su bili vojni objekti - vojarne, skladišta, radarske postaje, ceste, pruge i druga infrastruktura, među kojima i rafinerija u Pančevu. Raketirane su i medijske kuće, među ostalim Radio-televizija Srbije, veleposlanstvo Kine u Beogradu, ali i pojedine zdravstvene ustanove i spomenici kulture.
Prema službenim podacima Ministarstva obrane Srbije, u NATO.ovim napadima ubijen je 1031 pripadnik vojske i policije. Procjene su da je poginulo oko 2500 civila, među njima 89 djece, a ozlijeđeno je oko 6000 civila, dok se 25 osoba i dalje smatra nestalima. Ukupna ekonomska šteta procijenjena je na 30 milijardi dolara, ali se stručnjaci i dalje spore o stvarnom iznosu.
Središnja komemorativna manifestacija, kojoj će nazočiti predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i patrijarh Porfirije, bit će održana tijekom večeri na jugu Srbije, u Prokuplju, od 20 sati.
Kosovska predsjednica zahvalila NATO-u
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani zahvalila je, pak, zemljama članicama alijanse "što nisu zatvorile oči na stradanja naroda Kosova u to vrijeme". Ona je s veleposlanicima savezničkih zemalja akreditiranih na Kosovu odala počast palim vojnicima NATO-a tijekom sukoba na Kosovu i rekla da vjeruje da će Kosovo vrlo brzo biti dio tog vojnog saveza.
"Vječna hvala NATO-u. Vjerujem da će Kosovo vrlo brzo sjesti u NATO pored prijatelja koji su stali uz nas u najtežim trenucima i da će ovaj dug vratiti pomažući drugim zemljama", rekla je Osmani.
"Želim još jednom, u ime naroda Kosova, od srca zahvaliti svakom od NATO-ovih vojnika koji su riskirali živote da bi sačuvali naše. Zahvaljujem se svim liderima demokratskih država koji nisu zatvarali oči pred stradanjem naroda Kosova, već su pritekli u pomoć, a i danas stoje uz nas", istaknula je.
Veleposlanik SAD-a na Kosovu Jeff Hovenier napisao je na platformi X da se pridružio kosovskoj predsjednici na spomen-obilježju palim NATO-ovim vojnicima. "Sjećamo se i poštujemo hrabre vojnike koji su podnijeli vrhunsku žrtvu", napisao je američki ambasador.
Veleposlanici izrazili žaljenje zbog gubitka ljudskih života
Veleposlanici Francuske, Italije, Njemačke, Norveške, SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva u Beogradu u subotu su u zajedničkom priopćenju, uoči 25. obljetnice početka NATO-ovog bombardiranja tadašnje SR Jugoslavije, ocijenili da je to bila "vojna intervencija koju nitko nije želio", istaknuvši "duboko žaljenje zbog izgubljenih ljudskih života na Kosovu i u Srbiji".
Veleposlanici vodećih zapadnih zemalja u priopćenju su naglasili da je "operacija Saveznička snaga osmišljena da natjera Slobodana Miloševića, tadašnjeg predsjednika SRJ, da prekine zlostavljanje civilnog stanovništva na Kosovu, da spriječi humanitarnu katastrofu i omogući izbjeglicama i raseljenima povratak, a humanitarnim organizacijama pristup Kosovu".