Foto: Sam Masala
''Naš rad je 'under review' (u procesu recenzije) u jednom eminentnom znanstvenom časopisu. Napravit ćemo jedan članak o tome kada to objavimo'', rekao je noćas (po našem vremenu) Štagljar koji je trenutno u planinarenju po Nevadi.
>>Što stoji iza bombastične najave hrvatskog znanstvenika o lijeku za rak?
Ondje, kaže, ima kućicu koju je kupio za bagatelu u vrijeme krize. Posebno je voli koristiti zimi, kada je, kao što je sada, u Torontu -20, a ondje +17.
''U Hrvatskoj počinjemo s kliničkim istraživanjima faze I, a u Torontu već s fazom II na oko 60 pacijenata. U Hrvatskoj će primjenu lijeka voditi profesori Miroslav Samaržija i Marko Jakopović s KBC-a Jordanovac'', dodao je Štagljar.
Svaki lijek uobičajeno mora proći tri faze kliničkih testiranja na ljudima prije nego što se može početi masovno proizvoditi i primjenjivati. U prvoj fazi uglavnom se testira sigurnost, a u drugoj i trećoj djelotvornost. Prije toga provode se pretklinička laboratorijska istraživanja na stanicama i na pokusnim životinjama kao što su miševi. Ponekad, ako se lijekovi pokažu osobito djelotvorni i sigurni, procedura se može skratiti. No uvijek je važno da za njihov razvoj interes pokažu moćne farmaceutske kompanije jer je proizvodnja obično vrlo skupa.
Štagljar je još prošle godine u medijima najavio da razvoj lijeka protiv raka pluća dobro napreduje te da su za rezultate njegova tima zainteresirane poznate svjetske kompanije, među ostalima Genentech, Novartis & Bristol Myers Squibb te jedna japanska farmaceutska kompanija.
Put od nekog važnog medicinskog otkrića do stvaranja lijeka obično traje osam do deset godina, no Štagljar kaže da bi u njihovom slučaju trebao trajati samo pet.
Lijek za najrašireniji rak pluća
''Lijek djeluje na pacijente koji imaju najčešću formu karcinoma pluća, tzv. karcinom pluća nemalih stanica koji je uzrokovan mutacijama u EGFR genu. To mogu biti jednostruke, dvostruke i trostruke mutacije'', pojasnio je jutros naš znanstvenik istaknuvši kako je to sve što u ovom trenutku može reći.
Na pitanje postoji li neka poveznica s nekom objavljenom studijom iz koje bi se moglo doznati više o mehanizmima djelovanja lijeka, odgovorio je niječno jer, kako kaže, upravo u novom radu opisuju svoju novu tehnologiju koja im je omogućila pronalazak lijeka.
''Više o svemu moći ću govoriti tek nakon što objavimo naš rad. Mi smo, naravno, sve patentirali još u lipnju 2017.'', poručio je.
Tehnologija za brojne tumore, ne samo pluća
Kako smo već pisali na Indexu, velik interes javnosti koji je Štagljar pobudio svojim najavama nije neobičan jer je upravo rak pluća jedan od vodećih uzročnika smrti u svijetu. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), rak pluća odnosi najviše života od svih karcinoma. U Hrvatskoj, kao i u svijetu, on je vodeći uzrok obolijevanja od raka kod muškaraca, a treći kod žena. Po smrtnosti je prvi kod muškaraca, a drugi kod žena, nakon raka dojke. U Hrvatskoj je 2008. bilo registrirano 2020 slučajeva raka pluća kod muškaraca i 514 kod žena. Budući da se obično dosta kasno dijagnosticira, stopa izlječenja je vrlo niska.
Kako funkcionira najavljeni lijek?
Štagljar i njegovi suradnici u pripremi lijeka primijenili su vlastitu tehnologiju kojom mogu proučavati 500-tinjak različitih ljudskih bolesti. Ona će se, tvrdi, uskoro primjenjivati ne samo za pronalaženje lijeka protiv raka pluća nego i protiv drugih tumora poput karcinoma gušterače, prostate i karcinoma dojke, koje istražuje njegov laboratorij. za što je dobio 3,25 milijuna dolara.
Tehnologija koju je patentirao naziva se tehnologijom membranskog dualnog sistema MYTH. Prestižni znanstveni časopis The Scientist 2005. proglasio ju je jednom od deset vrhunskih tehnologija koje će obilježiti sljedećih deset godina molekularne biologije.
Štagljar sinoć, baš kao ni prošle godine, kada je prvi put najavio lijek, nije bio spreman otkrivati detalje svojih istraživanja, no činjenica da u tom kontekstu uvijek spominje protein EGFR navodi na zaključak da je sa svojim timom ostvario nove proboje u istraživanjima o kojima je govorio u siječnju 2017., nakon što je časopis Molecular Cell njihovom velikom uspjehu posvetio cijelu naslovnicu.
Naime, EGFR, što je skraćenica za receptor epidermalnog čimbenika rasta, pripada skupini receptorskih tirozin kinaza (RTK) koje stanicama poručuju da rastu u odgovoru na zbivanja u njihovoj okolini, primjerice pod utjecajem signalnih molekula kao što su proteinske tirozinske fosfataze (PTP).
A Štagljar je, sa svojim suradnicima, otkrio i objavio cijelu kartu od 300-tinjak dotad uglavnom nepoznatih interakcija RTK-ova i PTP-ova koje, ako su poremećene, mogu uzrokovati nekontroliranu diobu stanica i rast tumora.
''Receptori tirozin kinaza (RTK) su proteini na površini ljudskih stanica koji funkcioniraju kao antene koje naše stanice instruiraju kojom se brzinom moraju dijeliti. Sve stanice ljudskog organizma na svojoj površini sintetiziraju 58 različitih RTK receptora'', rekao je početkom prošle godine za Index Štagljar.
''RTK-ovi su izuzetno važne ciljane molekule za antitumorske terapije. Dio RTK koji strši prema van prima signal, a dio koji se nalazi u unutrašnjosti stanice prenosi taj signal putem proteinskih kontakata sa stotinjak drugih proteina u samu jezgru, u kojoj se onda aktiviraju geni uključeni u diobu stanice. U brojnim tumorima dolazi do mutacijskih promjena u proteinima RTK. Njihova hiperaktivnost na površini tumorskih stanica uvelike povećava prijenos signala pa na taj način dolazi do nekontroliranog rasta tumorskih stanica koji kao posljedicu može imati pojavu brojnih zloćudnih tumora kao sto su karcinom dojke, jajnika, pluća, debelog crijeva, želuca i mozga'', pojasnio je 2017. Štagljar i dodao kako je posao PTP-ova da zaustave podivljalu kaskadu signala RTK-ova u stanici.
Suzbijanje nekontroliranog dijeljenja tumorskih stanica
Kako smo već pisali, tim sa Sveučilišta u Torontu u svojoj je prošlogodišnjoj studiji istražio interakcije između 58 RTK-ova i 144 PTP-ova, gotovo svih koji postoje u stanicama. Rezultati bi trebali omogućiti razvoj niza novih pametnih lijekova koji bi djelovali kao inhibitori mutiranih RTK-ova. Jednostavnijim riječima, oni bi trebali suzbijati nekontroliran, hiperaktivan rad RTK-ova, a time i nekontrolirano dijeljenje tumorskih stanica.
Do ovog važnog otkrića Štagljar i njegovi suradnici došli su zahvaljujući inovativnim metodama tehnologije membranskog dualnog sistema MYTH i MaMTH koje su razvili u vlastitom laboratoriju. Naime, interakcije RTK-ova nije lako istraživati jer su oni ugrađeni u membrane stanice. Tradicionalnim metodama analize te se membrane razgrađuju pa se ponašanje RTK-ova mijenja.
Rak pretvoriti u kroničnu bolest
Problem u djelovanju pametnih lijekova je taj što tumori na njih s vremenom razvijaju otpornost. Stoga je potrebno stalno otkrivati nove supstance kako bi ih pacijenti mogli naizmjenično uzimati. Tako se bolesnicima produljuje život, a tumorske bolesti pretvaraju se u kronične. Cilj je da se bolesniku kojem je tumor, primjerice, otkriven negdje u 65. godini života lijekovima život produlji za desetak i više godina što znači do 75 ili 80 godina, koliko je uobičajeno očekivano trajanje života u razvijenim zemljama.
Ljubitelj sporta i znanstvenik s najviše stila
Štagljar je rođen u Zagrebu 1966. U Zagrebu je 1990. godine diplomirao molekularnu biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Školovanje je nastavio u Švicarskoj, gdje je 1994. doktorirao na prestižnom ETH-u u Zürichu. Ondje je stekao i dva postdoktorata.
Od 2005. živi u Kanadi, gdje je profesor na Odjelu za molekularnu genetiku na Sveučilištu u Torontu. Njegov laboratorij djeluje u sklopu Centra za istraživanje života Terrence Donnelly.
Veliki je ljubitelj sporta, u mladosti je igrao rukomet i bio član mlade rukometne reprezentacije Jugoslavije, a 2015. organizacija Future-ish ga je drugi put zaredom proglasila znanstvenikom s najviše stila na svijetu.