Štediše "Ljubljanske banke" prosvjedovale u Sarajevu

NEŠTO više od stotinu predratnih deviznih štediša ´Ljubljanske banke´ okupilo se pred veleposlanstvom Slovenije u Sarajevu tražeći da im se napokon vrate njihovi devizni ulozi blokirani već duže od deset godina.

Najavljivan kao masovni skup na kojemu će sudjelovati i do 50 tisuća prevarenih deviznih štediša ovaj prosvjed ipak nije privukao veću pozornost.

Predsjednik Udruge deviznih štediša BiH Ale Lizalović u govoru kojega je održao pred slovenskim diplomatskim predstavništvom kazao je kako je kranje vrijeme da vlasti u Ljubljani vrate novac kojega duguju te da prestanu tražiti izgovore za izbjegavanje te obveze. ´Do sada su obmanjivali i naše građane i građane Slovenije da oni nama nisu ništa dužni. Imamo dokumentaciju da su kompletnu deviznu štednju Ljubljanske banke u Sarajevu od 1970. godine kada je formirana filijala pa do kraja 1990. godine prenijeli u Sloveniju´, kazao je Lizalović.

Prema podacima kojima raspolaže ova udruga, Ljubljanska banka duguje 188 milijuna američkih dolara koje traži oko 165 tisuća prijeratnih štediša.

Nitko iz slovenskog veleposlanstva nije se obratio prosvjednicima a veleposlanik Tadej Labernik dan uoči okupljanja izjavio je lokalnim medijima kako njegova vlada drži da se problem stare devizne štednje treba rješiti kroz sukcesiju i prema teritorijalnom načelu. Labernik je također ocijenio kako prosvjedna okupljanja neće pomoći rješevanju ovog pitanja.

Udruga deviznih štediša ošro osuđuje pokušaje Slovenije da staru deviznu štednju promatra unutar sucesijskog paketa uz obrazloženje kako se sukcesija mođe odnositi na državnu ali nikako i na privatnu imovinu što bankovni ulozi građana svakako predstavljaju.

Nakon skupa pred slovenskim veleposlanstvom prijeratne devizne štediše prosvjed su nastavili i pred zgradom Vijeća ministara BiH tražeći i od lokalnih vlasti da budu odlučnije u pregovorima sa Slovencima ali i da napoon počnu rješavati pitanje prijeratnih uloga u domaćim bankama.

Banke čije je sjedište i prije rata bilo u BiH i čija su dugovanja nesporna državljanima te zemlje i danas duguju više od tri milijarde maraka a rješevanje tog problema nije ni započelo.

Pročitajte više