TJEDNIMA su čitav svijet obilazile sve sumornije vijesti i sve očajniji apeli posljednjih ukrajinskih branitelja u Mariupolju, opkoljenih u mreži tunela i bunkera pod golemom čeličanom Azovstal.
Koliko god bilo teško doći do egzaktnih i provjerljivih informacija o stanju u toj posljednjoj utvrdi, bilo je sve jasnije da vojnicima i civilima u njoj ponestaje hrane, vode i lijekova za ranjenike te da im prijeti strašna smrt od gladi, žeđi i ozljeda koje bi se u normalnim uvjetima mogle liječiti.
Zapovjednici glavnih preostalih postrojbi, 36. brigade marinaca i kontroverzne pukovnije Azov krajinske Nacionalne garde, uzalud su molili da Kijev ili treće zemlje osiguraju deblokadu Mariupolja vojnim putem ili humanitarno izvlačenje civila i vojnika diplomatskim putem.
Evakuacija više stotina civila konačno je provedena početkom mjeseca, uz pomoć Crvenog križa i Ujedinjenih naroda, čiji je glavni tajnik Antonio Guterres uspio osobno isposlovati humanitarni koridor (raniji dogovori o prekidu vatre i koridorima su se redovito kršili) pri prethodnom posjetu Moskvi. Sudbina nekoliko stotina ranjenika i još većeg broja drugih vojnika ostala je, međutim, neizvjesna.
Iznenadni obrat nakon više od mjesec dana odbijanja predaje
Branitelji su se odbijali predati i vjerovati na riječ ruskom režimu koji im je obećavao da će im životi biti pošteđeni i da će biti tretirani u skladu s međunarodnim konvencijama o ratnim zarobljenicima. Vladimir Putin je, na kraju krajeva, krajem travnja javno naredio ruskim snagama da prestanu s napadima na Azovstal i drže ga u blokadi, ali ti su se napadi nastavili još većom žestinom.
Zapovjednici iz Azovstala i njihove supruge uzalud su molili za pomoć UN, papu Franju, turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i Elona Muska, među ostalima. Izgledalo je da Rusija ne želi ni čuti za njihovo puštanje, pa ni za ukrajinski prijedlog njihove razmjene za ruske ratne zarobljenike. Tragičan završetak ove drame bio je sve izgledniji.
>> Ukrajinski vojnici evakuiraju se iz Mariupolja, prepuštaju kontrolu Rusiji
A onda je jučer došlo do obrata kojem se malo tko nadao. Rusko ministarstvo obrane je iznenada objavilo, a RIA Novosti prenijela da je započela evakuacija ranjenih ukrajinskih vojnika iz Azovstala (po svemu sudeći prethodno dogovorena između ukrajinske i ruske strane) u bolnicu u Novoazovsku. Riječ je o gradu na teritoriju Narodne Republike Donjeck, samoproglašene separatističke paradržave na istoku Ukrajine koju priznaje samo Rusija.
U međuvremenu su i ukrajinska i ruska strana objavile da je još 211 ljudi odvedeno u Olenivku, bivšu kažnjeničku koloniju oko 80 kilometara sjeverno, također pod kontrolom ruskih separatista. Ruski mediji objavili su i snimke desetak ruskih autobusa sa zloglasnom oznakom “Z”, koja je postala simbol ruske “specijalne vojne operacije”, s ukrajinskim ranjenicima na putu u nepoznato.
Azov potvrdio da provodi odluku vojnog vrha "kako bi spasio živote" vojnika
Ruski mediji naknadno su objavili i snimku vojnika iz Azovstala, uključujući ranjenike, kako se predaju ruskim snagama. Reporteri Reutersa posvjedočili su dolasku barem pet evakuacijskih autobusa u Novoazovska.
Nešto prije toga, na Twitter stranici pukovnije Azov, koju ruska strana opisuje kao neonacistički bataljun i koristi kao navodni dokaz svog narativa o “denacifikaciji” Ukrajine, osvanula je pomalo tajanstvena objava uz videoporuku zapovjednika pukovnije Denisa Prokopenka.
“Branitelji Mariupola izvršili su naredbu, unatoč svim poteškoćama, vezali su nadmoćne neprijateljske snage na 82 dana i omogućili ukrajinskoj vojsci da se pregrupira, uvježbava još ljudstva i dobije veliki broj naoružanja iz partnerskih zemalja. Nijedno oružje neće raditi bez profesionalnih vojnika, što ih čini najvrjednijim elementom vojske. Kako bi spasio živote, cijeli garnizon 'Mariupolj' provodi odluku vrhovnog vojnog zapovjedništva i nada se potpori ukrajinskog naroda”, stoji u objavi.
Prokopenko je u svojoj videoporuci samo aludirao na dogovor o predaji i evakuaciji, objašnjavajući kako svaki vojni plan i zadatak mora imati “plan B” i treba “kombinirati (ostvarenje) zadatka i maksimiziranje (čuvanja) života i zdravlja osoblja”.
>> Tko je Denis Prokopenko, zapovjednik posljednjih branitelja Mariupolja
“Kada ste izvršili zadatak i sačuvali maksimalan broj (vojnog) osoblja - to je najviša razina zapovijedanja i upravljanja. Pogotovo kada vašu odluku odobri najviši vojni vrh”, zaključio je Prokopenko, očito sugerirajući da je odluka o završetku daljnjeg oružanog otpora dogovorena s vrhom ukrajinske vojske.
Potom je Glavni stožer Oružanih snaga Ukrajine priopćenjem službeno potvrdio tu odluku: "Garnizon 'Mariupolj' ispunio je svoju borbenu zadaću. Vrhovno vojno zapovjedništvo naredilo je zapovjednicima postrojbi stacioniranih u Azovstalu da spase živote ljudstva...Branitelji Mariupolja su heroji našeg vremena.”
Zelenskij: Ukrajini su potrebni živi heroji
Zamjenica ukrajinskog ministra obrane Hana Maljar izjavila je da su 264 ranjena ukrajinska vojnika, od kojih su 64 teški ranjenici, spašena iz Azovstala u ponedjeljak navečer te da će biti razmijenjeni za zarobljene ruske vojnike. Svi su oni, znakovito, izbjegavali nazvati ovo predajom, ali teško ju je protumačiti drugačije. U isto vrijeme, jasno je da je predaja u ovakvim nemogućim uvjetima potpuno razumljiva odluka ukrajinske strane.
Foto: Profimedia
Koliko je ovaj obrat bio neočekivan, najbolje svjedoči izjava supruge vojnika Arsenija Fedosjuka iz Azovstala, koju je dala samo nekoliko sati ranije, da se on i njegovi suborci “spremaju za posljednju bitku jer ne vjeruju u diplomatsko rješenje ovog pitanja”.
“Oni su u paklu. Svaki dan zadobivaju nove rane. Oni su bez nogu i ruku, iscrpljeni, bez lijekova”, rekla je još jedna supruga vojnika iz čeličane, Natalia Zarickaja.
Točan broj vojnika koji su još uvijek u Azovstalu, pod zapovjedništvom Prokopenka i zamjenika zapovjednika marinaca, Serhija Voline, nije poznata, ali Reuters izvještava kako se vjeruje da ih je bilo oko 600. To je znatno manje od tisuću, koliko je dosad procjenjivala ukrajinska strana, i daleko manje od prethodne ruske procjene od oko 2 i pol tisuće ukrajinskih vojnika čiji otpor nisu uspjeli slomiti vojnim putem.
I ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij obratio se sinoć naciji i potvrdio da je dogovorena evakuacija branitelja zaista u tijeku.
"Zahvaljujući djelovanju ukrajinske vojske, obavještajne službe, pregovaračkog tima, Međunarodnog Crvenog križa i Ujedinjenih naroda, nadamo se da ćemo uspjeti spasiti živote naših momaka. Među njima ima i teško ranjenih. Pruža im se medicinska pomoć. Želim naglasiti: Ukrajini su potrebni živi heroji. To je naš princip. Mislim da svaka (mentalno) zdrava osoba može to shvatiti", rekao je Zelenskij u kratkom obraćanju.
Ruski političari sad govore o smrtnoj kazni, a ne razmjeni za "naciste"
U međuvremenu je Reuters izvijestio da je danas novi evakuacijski konvoj od najmanje sedam autobusa napustio Azovstal i stigao u Olenivku te da, koliko se moglo vidjeti, u njima nisu bili ranjenici. Hana Maljar danas nije otkrila koliki je broj vojnika još u Azovstalu, ali je obećala da će otkriti više kad se operacija spašavanja privede kraju.
Međutim, izjave ruske strane ubrzo su pobudile sumnju u to da će se zaista držati dogovora o razmjeni zarobljenika na koji se ukrajinske vlasti pozivaju. Najjača sugestija da Rusi ipak ne misle poštedjeti i vratiti ukrajinske branitelje došla je danas od zastupnika ruske Dume koji su iznijeli zahtjev da se razmjena vojnika iz Azovstala zakonski zabrani.
Jedan od zastupnika koji je sudjelovao i u pregovorima s Ukrajinom, Leonid Slucki, izjavio je i da bi Rusija trebala razmisliti o smrtnoj kazni za “nacionaliste” iz Azova, dodavši da "oni ne zaslužuju živjeti nakon monstruoznih zločina protiv čovječnosti koje su počinili i koji se kontinuirano čine nad našim zarobljenicima".
"Nacistički zločinci ne bi trebali biti predmet razmjene. U našoj zemlji prema onima koji su se predali ili zarobljeni postupa se humano. Ali što se tiče nacista, naš stav bi trebao ostati nepromijenjen - oni su ratni zločinci i moramo učiniti sve da ih dovedemo pred pravdu", rekao je i predsjednik Dume Vjačeslav Volodin tijekom plenarne sjednice.
Nije jasno na koje točno “monstruozne zločine” se referiraju, ali neodređene i nedokazane tvrdnje o pokoljima koje je Azov navodno počinio nad ruskim civilima u Donbasu standardni su repertoar ruske propagande, prema kojoj Ukrajinci osam godina vrše "genocid" nad ruskim stanovništvom u Donbasu, a ruske snage sada štite svoj narod.
Međunarodne organizacije poput Amnesty International dokumentirale su izgledne ratne zločine poput otmica, zlostavljanja i mogućih likvidacija te neselektivnog granatiranja s ukrajinske, kao i s proruske strane, ali ni blizu razmjera ruske propagande.
"Velika pobjeda za Kremlj" ili herojski 82-dnevni otpor?
Što se ubijanja zarobljenika tiče, u barem jednom slučaju iz travnja postoji snimka na kojoj, po svemu sudeći, borci ukrajinske strane zaista vrše takav ratni zločin. Međutim, izgleda da su počinitelji bili gruzijski paravojni dobrovoljci, a ne regularni ukrajinski vojnici. Ukrajinski ministar vanjskih poslova na to je izjavio da će slučaj "definitivno biti istražen."
U svakom slučaju, izjave Sluckog i Volodina u suprotnosti su s ranijom izjavom glasnogovornik Kremlja Dmitrija Peskova da će ukrajinski borci koji su se predali u čeličani biti tretirani u skladu s međunarodnim standardima te da je to osobno zajamčio Putin. Zelenskij je pak u više navrata dao do znanja da će prekinuti bilo kakve mirovne pregovore s Rusijom ako pobije posljednje ukrajinske vojnike iz Azovstala.
Govore li Slucki i Volodin u Putinovo ime ili je došlo do rijetkog neslaganja u Kremlju uslijed sve većih neuspjeha na bojištu, teško je reći. U korist prve interpretacije ipak govori i današnja vijest da ruski istražni odbor planira ispitati ukrajinske vojnike u sklopu istrage o "zločinima ukrajinskog režima" te da će ruski Vrhovni sud 26. svibnja odlučivati o zahtjevu da se pukovniju Azov proglasi terorističkom organizacijom.
“Ovo je kraj posljednje enklave otpora na koju su ruske snage naišle na toj južnoj osovini (bojišta). Sada je osiguran vitalni strateški kopneni most od Rusije do Krima. Oni sada kontroliraju sve luke u Azovskom moru. I to je vitalna pobjeda koju Kremlj sada može predstaviti svom narodu, da pobjeđuje u ratu na ovim prostorima”, komentirao je bivši britanski časnik i analitičar tvrtke McKenzie Intelligence Services, Stuart Ray, za Sky News.
Nešto drugačiji osvrt na završetak bitke za Mariupolj ponudio je savjetnik Zelenskog, Mihajlo Podoljak: “Budući da je Mariupolj vezao snage Ruske Federacije 82 dana, operacija zauzimanja istoka i juga Ukrajine bila je otežana. To je promijenilo tijek rata.”
Neizvjesna sudbina branitelja Mariupolja: razmjena, logori ili likvidacija
On je dodao da se i dalje vode teški pregovori o daljnjoj evakuaciji preostalih branitelja. U trenutku pisanja ovog teksta još uvijek nije jasno je li Azovstal u potpunosti pao u ruske ruke.
Na kraju izvedbe svoje pjesme na Euroviziji ovog vikenda, pjevač ukrajinskog sastava Orkestar Kaluš, Oleg Psijuk, iskoristio je to što ga gleda cijeli svijet da uputi apel: “Pomozite Ukrajini, Mariupolju, spasite Azovstal! Upravo sada!”.
Rijetko tko se nadao da bi njegova molba mogla biti uslišana. Nažalost, izvlačenje ranjenika i ostalih vojnika na okupirani, a ne na slobodni teritorij Ukrajine, nije način kojem su se on i mnogi Ukrajinci nadali. Pitanje hoće li na kraju biti vraćeni ukrajinskoj strani i dalje je vrlo neizvjesno, a druge mogućnosti su zastrašujuće.
Završit će u nekom ruskom ili separatističkom logoru ili će biti mučeni i smaknuti bez odgode. Hoće li prije toga biti osuđeni na smrt na nelegitimnom i navrat nanos sklepanom prijekom sudu ruskih separatista, koji sami snose odgovornost za niz dokumentiranih ratnih zločina u osam godina rata protiv Kijeva, nije ni bitno.
>> Po branitelje Mariupolja nitko ne dolazi: "Vjerojatno će se ponoviti Srebrenica"
Svojevrsna repriza srpskih pokolja hrvatskih i bošnjačkih vojnika i civila u Ovčari kod Vukovara 1991. ili Srebrenici 1995., što je Haaški sud u potonjem slučaju proglasio genocidom, bila je i nažalost ostaje realna mogućnost, kao što smo već pisali.
Na ruskoj strani je sada izbor: da ispoštuje navodni dogovor i zadrži barem minimum dostojanstva i humanosti, nakon svih zvjerstava i očitih ratnih zločina koje su njene snage već počinile, ili da učvrsti već raširenu sliku o sebi kao mješavini posrnulog imperija i mafijaške države kojoj zakoni, ljudska prava, humanost i vlastiti interes da zauzvrat dobije svoje ratne zarobljenike ne znače ništa.