Što je uopće Somaliland?

Izrael je priznao Somaliland kao suverenu državu, čime je postao prva država na svijetu koja je to učinila. Riječ je o međunarodno nepriznatoj regiji na sjeveru Somalije koja je još 1991. proglasila neovisnost, ali je Mogadišu i dalje smatra dijelom svog teritorija. Izraelski potez izazvao je snažne reakcije u Africi i arapskom svijetu, analizira DW.

Somalijski predsjednik Hassan Sheikh Mohamud rekao je na državnoj televiziji da će Somalija iskoristiti “sva dostupna sredstva” kako bi se diplomatskim kanalima suprotstavila, kako je naveo, izraelskoj agresiji. Priznanje je, prema svemu sudeći, iznenadilo i najbliže izraelske saveznike.

Predsjednik SAD-a Donald Trump izjavio je za New York Post da priznanje Somalilanda “trenutačno nije tema na dnevnom redu SAD-a” te dodao: “Zna li itko uopće što je Somaliland?”

Što je Somaliland?

Somaliland obuhvaća teritorij nekadašnje britanske kolonije i nakon sloma središnje vlasti u Somaliji 1991. proglasio je neovisnost s glavnim gradom Hargeisom. Iako ga nijedna država do sada nije službeno priznala, Somaliland već više od tri desetljeća funkcionira kao de facto država s vlastitim institucijama, sigurnosnim snagama i političkim sustavom.

Ustav predviđa demokratski poredak utemeljen na šerijatskom pravu, a islam je državna religija. Unatoč povremenim napetostima među klanovima, Somaliland se smatra politički najstabilnijim dijelom Somalije. Utjecaj islamističke skupine Al-Šabab ondje je ograničen.

Gospodarski, regija ostaje siromašna, a većina stanovništva živi od stočarstva. Ključni gospodarski resursi su luka Berbera u Adenskom zaljevu i novčane doznake dijaspore. Luka ima i veliku stratešku važnost zbog položaja na jednoj od najvažnijih pomorskih ruta u svjetskoj trgovini.

Zašto Somaliland nije međunarodno priznat?

Ministar vanjskih poslova Somalilanda Abdirahman Dahir Adam izjavio je za izraelski javni servis Kan da je izraelsko priznanje “trenutak povijesne pravde i moralne jasnoće”. Politolozi i stručnjaci za međunarodno pravo često ističu da Somaliland ispunjava temeljne kriterije državnosti – ima stanovništvo, definirani teritorij, vladu i sposobnost uspostavljanja međunarodnih odnosa – no priznanje mu se i dalje uskraćuje.

Ključni razlog je stav Afričke unije, koja se protivi promjeni granica naslijeđenih iz kolonijalnog razdoblja, strahujući da bi priznanje Somalilanda moglo potaknuti lančanu reakciju separatističkih pokreta diljem kontinenta. Ni SAD ni članice NATO-a ne podržavaju priznanje jer strahuju da bi to dodatno oslabilo somalsku vladu u borbi protiv Al-Šababa.

Kina podupire teritorijalni integritet Somalije, dijelom i zbog vlastitog protivljenja separatizmu, dok Rusija održava tradicionalno bliske odnose sa Somalijom i usklađuje se sa stavovima Afričke unije.

Zašto je Izrael donio ovu odluku?

Somaliland najbliže odnose ima s Etiopijom, koja traži stabilan izlaz na more. U siječnju 2024. dvije su strane potpisale memorandum prema kojem bi Etiopija bila spremna priznati Somaliland u zamjenu za pristup Crvenom moru.

Ograničene kontakte sa Somalilandom održavaju i neke članice EU-a, kao i SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo, no pritom i dalje naglašavaju potrebu očuvanja teritorijalne cjelovitosti Somalije.

Izrael je priznao Somaliland, kako navodi njegova vlada, u “duhu” Abrahamovih sporazuma, kojima se nastoji ojačati regionalna suradnja i sigurnost. Za Izrael su Crveno more i Adenski zaljev od strateške važnosti, osobito zbog aktivnosti jemenskih pobunjenika Hutija i prijetnji pomorskoj sigurnosti.

Priznanje dolazi u osjetljivom trenutku jer Somalija početkom 2026. preuzima rotirajuće predsjedanje Vijećem sigurnosti UN-a, koje je već održalo hitnu sjednicu o ovom pitanju. Izraelski potez dodatno je zaoštrio diplomatske napetosti u regiji i otvorio novo poglavlje u dugogodišnjem sporu oko statusa Somalilanda.