Foto: FAH/Shutterstock
DOPISNIK portala CNN, doktor Sanjay Gupta, u nedavnom članku izvještava o velikoj opasnosti pandemije. U nastavku prenosimo dijelove njegove priče.
"Ljudima je u prirodi izbjegavati mogućnost opasnosti sve dok se ne moraju suočiti sa stvarnom prijetnjom. Takva je prijetnja pandemija gripe, koja može obići svijet u nekoliko sati - ne birajući žrtve.
Jedino klimatske promjene mogu imati sličan pogubni učinak na ljude.
Na uobičajenu se, sezonsku, gripu naš imunitet s vremenom privikao i njezin učinak na zdravlje najčešće nije toliko ozbiljan. Pandemija se, s druge strane, pojavljuje kada nastane potpuno novi virus primjerice u životinjskim rezervoarima ili mutacijom uobičajenog soja virusa i vrlo se lako prenosi s čovjeka na čovjeka zbog naših nepripremljenih imunitetnih sustava".
Naša jedina nada
"Budući da se ne možemo osloniti na imunitet, moramo pronaći cjepivo za tu gripu. Glavom mi prolazi broj 24. Trebali bismo pronaći cjepivo 24 tjedna brže nego što je to slučaj sada. Tako bi se mogla spriječiti smrt 20 milijuna ljudi. Španjolska je gripa 1918. godine zarazila između 20 posto i 40 posto stanovnika na svijetu, umrlo je više od 50 milijuna ljudi, a samo u Sjedinjenim Američkim Državama više od 675.000. Azijska je gripa pokosila 2 milijuna ljudi 1958. i 1959. godine, od toga 70.000 u SAD-u, a hongkonška milijun ljudi 1968. godine, od toga 34.000 u SAD-u".
Ipak kasnimo
"Danas puno brže dijagnosticiramo bolesti i pronalazimo cjepiva. Za prepoznavanje AIDS-a trebalo je nekoliko godina, dok je za prepoznavanje SARS-a trebalo nekoliko tjedana. Za pronalazak cjepiva za ebolu 2015. godine trebalo je 12 godina, dok se cjepivo za virus Zike već testira. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) 2006. godine mogli smo napraviti 350 milijuna cjepiva za gripu, ali sada bismo u teoriji diljem svijeta mogli proizvesti i 5.4 milijarde cjepiva".
24 tjedna brže?
"Može li se doista cjepivo proizvesti i razdijeliti za 6 tjedana umjesto za 30? Trenutno se cjepiva razvijaju na prilično zastarjeli način, inkubacijom kokošjih jaja, što je presporo za liječenje pandemije gripe. Ali radi se na pronalaženju novih načina pronalaženja cjepiva. Moglo bi se proizvesti DNK cjepivo, koje nastaje kada se replicira DNK novog virusa i ubrizga u ljudsko tijelo, koje zatim stvara antitijela.
Osim načina traženja cjepiva, proces nastanka cjepiva mogao bi se ubrzati i jačim nadzorom pacijenata u bolnicama. Osoblje bi trebalo biti uvježbano da odmah javi kada primijeti pacijenta sa simptomima koji odudaraju od norme.
Nakon toga treba brzo identificirati i posložiti genetski materijal i javiti istraživačima diljem svijeta da počnu s razvojem cjepiva, koje bi se trebalo proizvesti u milijunima. Kako bi se to ostvarilo, potrebna je suradnja među svim vladama te javnim i privatnim sektorima, bez obzira na međusobne odnose.
Naravno, potreban je i novac za financiranje cijelog procesa.
A potrebno je i shvatiti da su pandemije itekako moguće, samo što s dobrom pripremom ne moraju poprimiti razmjere pandemija prošlosti", zaključuje Gupta za CNN.