U prvom mjesecu po ulasku paravojnih snaga iz Srbije i JNA u Bratunac, u travnju i svibnju 1992., po njegovim je riječima, ubijeno oko 1.000 Bošnjaka, uključujući i žene i djecu a idućih je mjeseci uslijedilo protjerivanje Bošnjaka.
Gušićev iskaz prihvaćen je u obliku pisane izjave, iz travnja 1999., a on je u ponedjeljak svjedočio o ispravkama izjave danim 2. svibnja ove godine i odgovarao na protuispitivanje Miloševića.
Optuženi Milošević pokušao je diskreditirati svjedoka tvrdnjama da je on bio jedan od glavnih organizatora muslimanskih paravojnih formacija u Bratuncu i ilegalne nabave oružja te da je protiv njega u RS podnesena kaznena prijava za zločine nad Srbima, što je Gušić negirao. Protuispitivanje svjedoka nastavlja se u utorak.
Na suđenju Miloševiću u ponedjeljak je na sjednici zatvorenoj za javnost davanje iskaza dovršio svjedok prema kojem su primjenjene pune mjere zaštite identiteta.
U Sudu nisu objavljeni nikakavi podaci o svjedoku ili temi njegovog trodnevnog svjedočenja, pa tako nije objavljena ni šifra pod kojom se vodi u sudskoj evidenciji. Na temelju ranije najavljenog popisa svjedoka Tužiteljstva moguće je pretpostaviti da je riječ o svjedoku događaja u BiH.
Haško Tužiteljstvo počelo je krajem rujna 2002. godine s izvođenjem dokaza za ratne zločine u Hrvatskoj te genocid i ratne zločine u BiH, a od 31. ožujka usporedo izvodi dokaze po oba dijela optužnice. Tužiteljstvo se odlučilo za takvu strategiju kako bi popunilo praznine u rasporedu svjedočenja, ali i zbog nemogućnosti odvojenog promatranja tih dvaju ratova, posebice iz perspektive "upućenih" svjedoka sa srpske strane angažiranih i na ratištima u Hrvatskoj i u BiH.
(Hina) dh rb