Suniti ustav, međutim, i dalje odbacuju i očekuju da neće proći na referendumu.
"Nismo se složili s ustavom. Imamo primjedbe koje su iste od prvog dana", rekao je sunitski član ustavnog povjerenstva Husein al-Faludži.
"Ako ne bude krivotvorenja rezultata, vjerujem da će ljudi reći 'ne' 'američkom' ustavu", dodao je.
Suniti se ustavu protive iako su im većinski šijiti i Kurdi učinili manje ustupke.
Zabranuje se tako "Sadamov Baas i njegovi simboli", dok je fraza "stranka Baas", koja se nalazila u ranijoj verziji, izbačena.
Suniti su tražili da se iz nacrta ustava izbace odredbe koje brane pripadnicima te stranke sudjelovanje u javnom životu, tvrdeći da svi nemaju krvave ruke.
Predviđa se stoga da parlament koji će biti izabran u prosincu odluči o ustroju povjerenstva zaduženog za istraživanje djelovanja članova i pristaša Baasa.
U ustavu se također navodi da je Irak "dio islamskog svijeta, a njegovi Arapi dio arapske nacije". Suniti, i neki šijiti, koji su također Arapi, željeli su da u ustavu stoji da je cijeli Irak dio arapskog svijeta. Kurdi na sjeveru su muslimani, ali ne Arapi.
U preambuli se jasno ističe da je Irak federalna republika. Glavna primjedba sunita odnosila se upravo na federalizam, za koji smatraju da bi mogao dovesti do raspada Iraka i ostaviti ih bez naftom bogatih područja na sjeveru i jugu zemlje.
Premda su suniti manjina, u tri od 18 iračkih pokrajina oni čine većinu. Osiguraju li ondje dvije trećine glasova, ustav bi, prema pravilima predviđenim privremenim ustavom, mogli blokirati.
(Hina) xzt ydv