Prije nego što je i prvi glas ubačen u kutije na prijevremenim izborima na Kosovu, koji će se održati prekosutra. analitičari predviđaju da oni vjerojatno neće okončati političku krizu koja potresa najmlađu europsku državu već gotovo godinu dana.
Kosovo se nalazi u političkoj blokadi još od izbora u veljači koji nisu dali jasnog pobjednika, a na kojima je stranka premijera u odlasku Albina Kurtija Samoopredjeljenje (VV) osvojila najviše glasova, ali nedovoljno za samostalno formiranje vlade, piše AFP.
Nakon višemjesečnih prepirki u paraliziranom parlamentu, privremeni premijer ponovno izlazi pred birače, no analitičari smatraju da će se malo toga promijeniti. "Mislim da izbori 28. prosinca neće donijeti nikakvu jasnoću", rekao je za AFP ekonomist Mehmet Gjata, predviđajući da će Kurtijeva stranka ponovno biti na vrhu.
S njim se složila i politička analitičarka Fatime Hajdari, koja je potvrdila da postoje "velike šanse" da će VV osigurati najviše glasova, ali je dodala da je malo toga drugog izvjesno. Ako itko može osigurati većinu, to je Kurti. Nekada zbog svoje radikalne prošlosti nazivan kosovskim Che Guevarom, Kurti drži rijedak rekord.
Njegova je stranka na vlast došla 2021. godine s najvećom izbornom pobjedom od neovisnosti zemlje od Srbije 2008., osvojivši preko 50 posto glasova. Od studentskog radikala do političkog zatvorenika, Kurtijev dug put do premijerske pozicije učinio ga je jednim od najprepoznatljivijih i najutjecajnijih političara na Kosovu.
Njegova mješavina nacionalizma i reformskog programa pokazala se popularnom u zemlji čiji suverenitet Srbija još uvijek osporava, više od dva desetljeća nakon završetka rata za neovisnost. No, Gjata smatra da su se stvari možda promijenile od Kurtijevog posljednjeg mandata.
"Bojim se da će se sadašnja politička kriza ponoviti, jer VV neće dobiti više od 50 posto glasova", rekao je ekonomist. "Opet nećemo imati pobjednika", dodao je. Budući da su najveće oporbene stranke odbile ući u koaliciju s Kurtijem, fragmentiran parlament čini se gotovo neizbježnim.
Jedini realan izazov za VV bila bi "suradnja" između triju glavnih oporbenih stranaka, rekao je bivši ministar vanjskih poslova i oporbeni kandidat Enver Hoxhaj. "Mislim da samo oni mogu ponuditi stabilnost", dodao je Hoxhaj.
Za Kurtija i njegovu stranku, suzbijanje srpskog utjecaja na Kosovu dugo je bio ključan cilj, što mu je donijelo podršku kod kuće, ali i kritike iz inozemstva. Kada su se srpske snage povukle pod bombardiranjem NATO-a 1999., ostavile su mnoge svoje državne strukture za etničke Srbe koji uglavnom žive na sjeveru.
Kurti je te službe nazvao "instrumentima zastrašivanja, prijetnje i kontrole" te je gotovo cijeli svoj drugi mandat proveo iskorjenjujući taj sustav i pritom razbjesnivši Beograd. Napetosti na sjeveru, koje su posljednji put eskalirale u nasilje 2023. godine, izazvale su sankcije Europske unije i navele Washington da optuži Kurtijevu vladu za povećanje "nestabilnosti".
No, među njegovim biračima, uklanjanje srpskog utjecaja ostaje popularno, ističe Hajdari. "Proširenje suvereniteta tamo građani doživljavaju kao veliki uspjeh", rekla je. Većina oporbenih stranaka izbjegava to pitanje, no Srpska lista, koja se natječe i zadržava većinu od deset rezerviranih srpskih mjesta u parlamentu, redovito se sukobljava s Kurtijevim planom za sjever.
Ova manja stranka, s bliskim vezama s Beogradom, prethodno je poteze vlade na sjeveru nazvala "etničkim čišćenjem" i izjavila je da je spremna surađivati s drugim strankama kako bi Kurtija zadržala izvan vlasti.
Bez funkcionalnog parlamenta, ključni međunarodni sporazumi nisu ratificirani, čime su stotine milijuna eura pomoći dovedene u opasnost. Dva nacionalna i jedni lokalni izbori koštali su jednu od najsiromašnijih europskih nacija najmanje 30 milijuna eura samo ove godine.
Više od desetak vladinih institucija i agencija također je ostalo bez vodstva, jer su mandati njihovih upravitelja istekli bez imenovanja novih. Gjata je rekao da je podijeljeni parlament tijekom proteklih mjeseci nanio "kolosalnu štetu" gospodarstvu.
"Oni su Kosovo doveli u stanje anarhije", rekao je. Dok se političari prepiru, cijenu krize platit će građani, upozorila je Hajdari. "Upravo zato Kosovo treba stabilnu i funkcionalnu vladu koja bi se usredotočila na razvoj i blagostanje", zaključila je.