Svako treće dijete osnovnoškolske dobi ima prekomjernu tjelesnu masu, žive u okruženju koje potiče nezdrave prehrambene navike, a neki od glavnih izazova su utjecaj marketinga hrane i pića na djecu te nedovoljna osviještenost roditelja, pokazalo je istraživanje HZJZ-a i UNICEF-a.
Uvidi iz analize ukazuju kako Hrvatska bilježi konstantan blagi porast prevalencije prekomjerne tjelesne mase i debljine djece te da postoji povezanost razvoja nepravilnih prehrambenih navika kod djece s njihovom dobi, pa tako djeca školske dobi imaju lošije prehrambene navike od djece predškolske dobi.
Slaba tjelesna aktivnost
"Trenutno 36,1 posto djece u Hrvatskoj u dobi od osam do devet godina ima višak kilograma. Otkako smo u 2015. godini prvi put napravili naše CroCOSI istraživanje, došlo je do porasta od devet postotnih poena ovoga problema u djevojčica u jadranskoj mediteranskoj regiji", istaknula je voditeljica Službe za promicanje zdravlja u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) Sanja Musić Milanović u ponedjeljak prilikom predstavljanja "Analize stanja uhranjenosti i prehrane djece od nula do devet godina u Hrvatskoj".
Navela je kako su razlozi za to problemi s prehranom, ali i tjelesna aktivnost koja je tijekom covida bila u lošijem stanju.
"Pokazatelji govore da djeca imaju izraženiji sjedilački životni stil nego što su imali prije covida-19, a taman smo u 2019. imali rezultate koji su ukazivali da smo zaustavili problem na razini od 35 posto, došlo je do porasta", pojasnila je.
Ipak, Musić Milanović navela je i neke pozitivne promjene kada je prehrana djece u pitanju pa tako u odnosu na 2019. godinu djeca češće doručkuju, odnosno 81 posto djece doručkuje svakodnevno, što je porast od 17 posto, a također djeca jedu više voća i povrća, oko 15 posto više nego prije četiri godine.
Međutim, samo 3,1 posto djece u Hrvatskoj svaki dan zaista pojede pet porcija voća i povrća, upozorila je, što je onoliko koliko stane u šaku djeteta od osam godina, primjerice dvije mandarine ili male voćke i tri šake salate ili drugog povrća.
Manje se piju slatka pića, ali više jedu grickalice
Za 10 posto je pala konzumacija zaslađenih napitaka, što je skriveni izvor kalorija i jedan od glavnih razloga zašto se djeca u Hrvatskoj debljaju, no za devet posto je porastao problem konzumacije slatkih grickalica četiri i više puta tjedno, što se smatra rizikom, upozorila je Musić Milanović.
Između ostalog, istraživanje je pokazalo da percepcija roditelja nije u skladu sa statusom uhranjenosti djece jer prekomjernu tjelesnu masu i debljinu ispravno percipira tek manji broj roditelja i nisu dovoljno osviješteni o mogućim posljedicama nepravilne prehrane.
Također postoje značajne socioekonomske razlike u uhranjenosti djece i veća je učestalost debljine u djece nižeg socioekonomskog statusa i u ruralnim područjima.
Veća učestalost debljine kod obitelji nižeg socioekonomskog statusa
Musić Milanović je pri tome, u kontekstu inflacije i rasta cijena hrane, istaknula kako je zdrava prehrana zapravo umjerena prehrana, odnosno prehrana naših baka i djedova i ne treba se tražiti nešto posebno.
"Možda će malo grubo zazvučati ovo što ću reći, ali kilogram srdela je još uvijek jeftiniji od jedne pizze. Imamo i zdravstveno ispravnu vodu i zalažemo se za to da djeca ne piju zašećerene napitke", rekla je.
V.d. Predstojnice Ureda UNICEF-a za Hrvatsku Ana Dautović upozorila je kako smo okruženi utjecajem marketinga zbog kojeg djeca sve više biraju hranu kao što su grickalice, slatkiši, slatka pića, istaknuvši kako su tu roditelji najvažniji i trebaju utjecati na kreiranje zdravih prehrambenih navika djeteta.