BIO je 19. siječanj kada je u Hrvatskoj protiv koronavirusa cijepljena prva osoba, gospođa iz jednog od zagrebačkih domova za starije.
Otad je cijepljenje u Hrvatskoj teklo sve samo ne glatko.
Danas je prvi put, kako je objavio ministar Vili Beroš, cijepljeno više od 20.000 građana, a kako smo doznali iz Ministarstva zdravstva uskoro bi se osim kod obiteljskih liječnika i platforme Cijepise građani trebali moći za cijepljenje prijaviti i preko sustava e-građani, no ne zna se točno kada.
Brojka od 20.000 cijepljenih po danu ne zvuči tako loše, no od početka cijepljenja prošlo je više od tri mjeseca. Danas smo od šefa HZJZ-a Krunoslava Capaka, inače, doznali i da se kada se najavljuje 55 posto procijepljenih od ljeta misli na one koji su primili prvu, a ne obje doze.
I dalje ostaje i činjenica da druge europske zemlje cijepe znatno više. Kao i to da je Hrvatska i dalje na dnu Europske unije po procijepljenosti. Pogledamo li izvan EU-a, Srbija je u cijepljenju gotovo tri puta bolja od Hrvatske. S Izraelom i Ujedinjenim kraljevstvom se bolje ni ne uspoređivati.
No od neumoljivih statistika možda su i gori silni problemi koji su se pojavili u procesu cijepljenja u Hrvatskoj, a oni su djelomično i razlog zašto smo po procijepljenosti treći najgori u Europskoj uniji, poslije Bugarske i Latvije.
Plenković jučer rekao da cjepivo više nije problem i pozvao na mobilizaciju s cijepljenjem, već danas na vidjelo izašao novi ogroman propust
Samo 24 sata nakon što je premijer Andrej Plenković izjavio kako cjepivo više nije problem te pozvao na potpunu mobilizaciju u cijepljenju, otkrio se još jedan ogroman propust - zbog pogreške je iz sustava Cijepise vjerojatno nestalo 4000 onih koji su se prvi prijavili.
Naime, na presici je Stožeru postavljeno pitanje o 69-godišnjaku, a koji se javio jednoj od redakcija, koji ima kronične bolesti i među prvima se prijavio za cijepljenje, a nije pozvan. Kako je rečeno, na telefonu za cijepljenje su mu rekli da su svi iz testnog razdoblja zbog pogreške obrisani i da nema resursa da se sve njih obavijesti.
Indirektno su Capak i Beroš potvrdili da je, u najboljem slučaju, na cijepljenje pozvan tek dio onih koji su se prijavili u testnoj fazi i koji su morali biti evidentirani kao i svi kasnije prijavljeni.
"Znam da je bilo rečeno da će se taj ispad, koji je bio na početku, potpuno ispraviti. Mi smo u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo također pomogli u tome i zvali 400 ili 500 onih koji su bili prvi na listi odmah kad je platforma profunkcionirala pa vjerujem da su županijski zavodi to isto odradili", rekao je Capak te je 69-godišnjeg gospodina pozvao da se bilo koji dan javi u HZJZ i da će ga ondje cijepiti. Kao da će to riješiti cijeli problem.
I Indexu su se počeli javljati čitatelji koji ne spadaju u mlađu populaciju i rekli kako su u prvih nekoliko stotina prijavljenih, no nitko ih ni na koji način nije kontaktirao.
To je samo posljednji u nizu velikih problema koji se pojavljuju oko cijepljenja.
Sve karte su stavili na AstraZenecu
Prvi i najveći bio je nedostatak cjepiva.
Hrvatska je gotovo sve karte u početku stavila na AstraZenecu. Hrvatska je namjeravala kupiti tri milijuna i 600 tisuća doza, ali je preraspodjelom u EU dobila 2.705.000 doza AstraZeneca cjepiva. S druge strane od Pfizera smo u prvoj fazi naručili milijun doza.
Tada kada se bilo naručivalo, cjepivo sveučilišta Oxford i AstraZenece doista je bilo najdalje odmaklo u istraživanjima, ali znamo što se dalje s njim događalo.
Gubitak povjerenja u to cjepivo prvo zbog sumnji u smanjenu učinkovitost, a onda i zbog veze tog cjepiva s vrlo rijetkim slučajevima krvnih ugrušaka i trombocitopenije doveli su do toga da je Hrvatska morala potpuno promijeniti strategiju cjepiva i napraviti zaokret prema Pfizeru. No to je bilo samo popravljanje situacije koja se mogla izbjeći da se na početku skoro sve karte nisu bacile na AstraZenecu.
Cijepili preko veze, nitko nije kažnjen
Drugi je veliki problem bilo cijepljenje preko veze.
Dok su najugroženiji građani strpljivo čekali svoju dozu jer je cjepiva bilo iznimno malo, u javnost su počela curiti imena onih koji su se cijepili preko veze.
Prvo se doznalo da je rektor Damir Boras cijepljen protiv koronavirusa zajedno za suprugom, iako je dva mjeseca prije bio prebolio koronu, jer se "slučajno" sa suprugom zatekao na stomatološkom pregledu u KBC-u Rebro gdje se "slučajno" baš u to vrijeme odvijalo cijepljenje zdravstvenih radnika i "slučajno" je ostalo viška cjepiva baš za Borasa i suprugu. Potom se doznalo da se cijepio i Luka Burilović, šef parazitske HGK, koji se cijepio 13. siječnja, u vrijeme dok su se cijepili isključivo zdravstveni radnici i ljudi u domovima za starije. On je izjavio da ne misli da se cijepio preko reda jer je ratni vojni invalid, premda nije htio reći kada je to postao ni kakav invaliditet ima.
Preko reda i preko veze cijepio se niz "uglednika" poput Zorana Gopca, Slavka Linića, ljudi iz HGK, viceguvernerke HNB-a...
Beroš je prvo ustvrdio kako će oni koji su se cijepili preko reda snositi moralnu odgovornost, no kasnije je ipak najavio inspekcije. Ispostavilo se da nitko nije napravio propust i nitko nije kažnjen za to što je cijepio preko reda, pa čak ni šef dubrovačke bolnice koji je na cijepljenje doveo roditelje, punca i punicu iz BiH, popove, šefa policije... Podsjetimo da je i šefica Zarazne koje je redovno na presicama Stožera preko veze cijepila majku, i to Pfizerom.
Neki obiteljski liječnici na cijepljenje zovu mlađe, a neki još nisu pozvali ni najstarije
Nakon što su počele pristizati nešto ozbiljnije količine cjepiva, pojavili su se novi problemi.
Cijepiti su starije i ugrožene počeli obiteljski liječnici, a tada je postalo jasno da postoje ozbiljne razlike u tome koga cijepe koje ordinacije te da su velike razlike po županijama.
Naime, premda neke ordinacije obiteljske medicine imaju znatno više starijih pacijenata od drugih, to se nije uzimalo u obzir kod raspodjele cjepiva. Diskrepancija je bilo i među županijama.
Sve to je dovelo do toga da u nekim ordinacijama još nisu pozvani na cijepljenje svi stariji od 65 godina, a u drugima se pozivaju i oni znatno mlađi i zdravi. To se nastavilo i nakon što se cijepljenje iz ordinacija obiteljske medicine preselilo na cijepne punktove.
Iz ispovijesti nekih javnih osoba s društvenih mreža iz proteklih dana jasno je da su cijepljene nakon što su se dan ranije (!) javile svojim obiteljskim liječnicima, dok s druge strane ima onih starijih od 65 godina i koji spadaju u prioritetnu fazu cijepljenja, no žale se da ih njihovi obiteljski liječnici još uvijek nisu pozvali, iako su odavno u njihovim tekicama.
Problema je bilo i kada je krenula treća faza i kada se počelo cijepiti neka prioritetna zanimanja, također bez sasvim jasnih kriterija.
U utorak kaos s cijepljenjem u Zagrebu
U Zagrebu se na jedinom masovnom punktu i dalje ne cijepi više od pet tisuća ljudi dnevno, a ne samo da se ne cijepi vikendom nego se ne cijepi ni ponedjeljkom ujutro i petkom popodne. Podsjetimo, Plenković je najavio mobilizaciju.
Šef Nastavnog zavoda Dr. Andrija Štampar dan prije nego što je premijer zazvao mobilizaciju za cijepljenje rekao je da nema potrebe za još jednim masovnim punktom za cijepljenje u Zagrebu.
Dan prije te Šostarove izjave, u utorak, na Velesajmu je vladao kaos - najmanje dva puta je ispao informatički sustav, a dobar dio od gotovo 4600 ljudi, koliko ih se došlo cijepiti Pfizerom (dotad se na Velesajmu cijepilo AstraZenecom), na cijepljenje je čekao oko dva sata, neki i dulje.
Problemi s platformom Cijepise su počeli čim je krenula
Niz problema bilo je s platformom Cijepise, s kojom je povezan i ovaj posljednji ogromni problem s brisanjem ljudi koji su se prvi prijavili. Podsjetimo i da na Cijepise radi i firma Cuspis Vinka Kojundžića koji u slobodno vrijeme fotografira i snima Beroša za kampanju. Za taj će posao Kojundžić dobiti 600.000 kuna, a cijeli sustav košta više od 4 i pol milijuna kuna. Za sami dizajn stranice Cijepise koristio je templejt (predložak) od 49 dolara.
Nizbrdo je s Cijepise krenulo prvog dana kada je ta platforma proradila. "Proradila" shvatite vrlo uvjetno jer platforma je za građane radila tek nekoliko sati. Naknadno je objavljeno da se radilo o probnom radu koji je nakon nekoliko sati - završen. Upravo oni koji su se prijavili tog prvog dana, odnosno bolje rečeno - u prvih nekoliko sati, nestali su s platforme. Beroš i Capak su potvrdili postojanje pogreške na početku rada platforme (Beroš je doduše rekao da se ne radi o pogrešci, nego o probnom radu, dok je Capak to nazvao pogreškom), no nisu ponudili nikakvo objašnjenje za nju. Kazali su, podsjetimo, kako su vjerovali da će tih 4000 ljudi biti pozvano, a Capak je još rekao da su i iz HZJZ-a zvali 400 do 500 od tih prvih prijavljenih i da je vjerovao da će i županijski zavodi učiniti isto.
No sada znamo da neke od starijih koji su bili među prvim prijavljenima nitko nije kontaktirao za cijepljenje.
Preko platforme Cijepise pogreškom pozvani 30-godišnjaci i mlađi
Problema s platformom Cijepise bilo je i nedavno kada su na cijepljenje pozvani 30-godišnjaci, pa i mlađi. I tada su nadležni rekli da se dogodila pogreška. Zakazao je, objašnjavali su, algoritam pa nije prepoznavao dob. Pozvani su tako mlađi ljudi koji su se među prvima prijavili u redovnom radu platforme (već znate što se dogodilo s onima koji su se prijavili u probnom razdoblju).
Neki su se odazvali, ali još nije jasno što će biti s onima kojima je mail promakao jer ga nisu očekivali zbog činjenice da još nije počela treća faza cijepljenja, jer im nije odgovaralo cjepivo ili jer su odustali kada su doznali da je riječ o pogrešci. Nije poznato hoće li oni ići na kraj reda ili će biti pozvani onda kada su i trebali doći na red, da nisu pogreškom pozvani ranije.
Niz problema s platformom
Problem je bio i kod promjene ili otkazivanja termina za cijepljenje. Naime, u sustavu nije predviđeno da se mailom termin može otkazati, nego samo potvrditi, pa za dobar dio ljudi uopće nije jasno hoće li se pojaviti na cijepljenju ili neće. Oni koji žele promijeniti termin osuđeni su na telefon koji je danima bio potpuno zakrčen, a ni sada ga nije lako dobiti.
Neki su građani prijavljivali i da im je mail s pozivom za cijepljenje otišao u spam ili da im je svrstan pod promocije.
Treba napomenuti i to da se onima koji su umjesto mailom u prijavi odabrali obavještavanje putem mobitela ne šalju automatske SMS poruke, što bi bilo logično i očekivano, nego ih, kako su nam prije nekoliko dana potvrdili iz Ministarstva zdravstva, zovu operateri osobno.
Sustav donedavno nije prepoznavao ni da su ljudi već cijepljeni kod obiteljskih liječnika pa su oni koji su se prijavili i na Cijepise pozivani i preko tog servisa, iako su već primili dozu. Sada iz Ministarstva uvjeravaju da više nema dvostrukog pozivanja.
Suvislih objašnjenja za probleme s cijepljenjem nema
Za sve ove ozbiljne probleme u procesu cijepljenja koji su ozbiljno narušili proces cijepljenja nema suvislih objašnjenja.
Kako smo mogli čuti, često je objašnjenje da je riječ o pogrešci. No vrlo se malo toga može čuti o tome o kakvim se točno pogreškama radi, a još manje zašto se uopće događaju.
Zašto je šestero ljudi dobilo drugu dozu drugog proizvođača? Capak: Dakle, zato što se dogodila greška
Jedno takvo "objašnjenje" dobili smo i na današnjoj presici. Zapravo, dva.
Capak je prvo rekao da je nekoliko građana pogreškom primilo drugu dozu cjepiva različitog proizvođača od prve doze. Podsjetimo, pravilo je da se, što se tiče cjepiva koja se primaju u dvije doze, daju cjepiva istog proizvođača. No Capak je rekao da kod ovih šest osoba nije bilo nikakvih komplikacija.
Na to ga je novinarka pitala zašto su dobili drugu dozu različitog proizvođača.
Capakov odgovor valja citirati: "Dakle, zato što se dogodila greška."
To je cijelo "objašnjenje" koje smo dobili jer je nakon ove Capakove rečenica presica završena.
Nešto ranije na presici Capak je na sličan način "objašnjavao" probleme u procesu cijepljenja.
"Ja ne vidim nikakav problem u provođenju cijepljenja. Svako cijepljenje koje se provodi se stalno preispituje. Uvjeravam vas da će svo cjepivo koje dođe biti utrošeno i da ćemo cijepiti maksimalno koliko je moguće da ga utrošimo", rekao je Capak.
Plenković upirao prstom u novinare, mogao je radije sam u sebe
Teško je zaboraviti onu scenu Plenkovićevog upiranja prstom u novinare televizijskih kuća (doslovno upiranja prstom) pri čemu im je držao lekciju kako "imaju odigrati ulogu" u promociji cijepljenja. Novinari su sigurno informirali građane o svim prednostima cijepljenja, a nijedan normalan novinar to nije napravio zbog Plenkovića, nego kako bi građanima prenio objektivne prednosti cijepljenja, znanstveno utemeljene. Teško je bilo doduše ljudima objasniti zašto se neki cijepe preko veze i reda ili čime to da se ljudi cijepe ako cjepiva nema. No to i nije posao novinara, nego Plenkovića i njegovih ljudi.
Što je istovremeno država napravila da bi cijepljenje teklo bez problema? Kako možemo vidjeti, ne sjajan posao, najblaže rečeno. Vrlo se dobro može vidjeti i kako odgovorni ne pokazuju previše ambicije da ljudima barem ponude objašnjenje za probleme i pogreške koje neće zvučati uvredljivo.
Dobro je što vjerojatno uskoro nećemo ovisiti o sustavu koji ne funkcionira
Cjepivo, srećom, uskoro vjerojatno doista neće biti problem. Hrvatskoj bi u sljedeća dva mjeseca trebalo stići oko 1.8 milijuna doza Pfizera, a tu su i cjepiva drugih proizvođača.
No cijepljenje u Hrvatskoj jest problem. Gotovo sve što se moglo napraviti krivo u tom procesu, napravilo se. Nešto se popravilo, prije svega kad je riječ o nabavci cjepiva, ali za većinu problema se ne vidi da ih se doista pokušava riješiti.
Dobra je stvar što bi uskoro trebalo biti dovoljno cjepiva da se možemo jednostavno samo doći cijepiti i da više ne ovisimo o sustavu koji ne funkcionira. Zašto ne funkcionira? Birajte između "dogodila se greška" i "problema nema".