Sve više životinja pretvara se u "noćne ptice" kako bi izbjegle ljude

Foto: 123rf

U ČETVRTAK su ekolozi sa Sveučilišta Berkeley u Kaliforniji u časopisu Science Magazine objavili studiju koja ukazuje na to da životinje mijenjaju svoje navike kako bi izbjegle pritisak ljudskog zadiranja u svoja staništa, objavljeno je na stranicama Svjetskog ekonomskog foruma.

Rezultati istraživanja pokazuju da rast ljudske populacije utječe na to kako životinje funkcioniraju.

Većina životinja pretvorila se u “noćne ptice“

Čini se da je određeni broj vrsta sisavaca postao aktivan noću u nastojanju da izbjegne ljude.

Znanstvenici priznaju da se takva transformacija odnosi isključivo na životinje, ali i da bi mogla imati potencijalne posljedice na cjelokupni ekosustav koje još ne možemo u potpunosti razumjeti.

U prošlosti je dokazano da su se sisavci prilagođavali ljudskoj prisutnosti sjedilačkim obrascima života, povlačenjem u udaljena područja te provođenjem manje vremena u potrazi za hranom. Sve te promjene u ponašanju doprinose povećanju razine stresa u životinja.

Neki pokazatelji u studiji dokazuju da i aktivnosti poput kampiranja i planinarenja mogu imati negativan utjecaj na biljni i životinjski svijet.

Različitost u ponašanju uvjetovana okolišem

Studija je koncipirana kao zbirna metaanaliza 76 studija 62 vrste na šest kontinenata. Utvrdila je povećanje nokturalnosti kod životinja kao odgovor na ljudsko uznemiravanje.

Rezultati su se pokazali gotovo podjednakima na svim kontinentima i među svim vrstama, staništima te ljudskim aktivnostima na tim područjima, od lova do poljoprivrede.

Neke životinjske vrste uključene u istraživanje su tanzanijski lav, vidre u Brazilu, kojoti u Kaliforniji, divlje svinje u Poljskoj te tigrovi u Nepalu. Sve ove vrste pokazuju neobičnu različitost u ponašanju životinja koje se mijenja kroz okoliš i vrste.

Širina podataka upečatljiva je i ostalim znanstvenicima, s obzirom na to da takva vrsta podataka još nije bila tako iscrpno analizirana. Ekologinja Marlee Tucker sa Sveučilišta Johanna Wolfganga Goethea u Frankfurtu rekla je da je ovo istraživanje promijenilo njezin pogled na utjecaj koji čovjek ima na ostatak živog svijeta. Usto, smatra da je to što većina ljudi utječe na životinje a da toga nije ni svjesna, pomalo zastrašujuće, iznosi Svjetski ekonomski forum.

Pročitajte više