Svijet se suočava s ubrzanim nestankom ledenjaka, a do sredine stoljeća njihov bi se broj mogao smanjivati za čak 4000 godišnje, ako se nastavi ispuštanje stakleničkih plinova sadašnjim tempom. To je sumorno upozorenje nove studije objavljene u časopisu Nature Climate Change, koja predviđa da se približavamo "vrhuncu izumiranja ledenjaka", piše CNN.
Kada je 700 godina star ledenjak Pizol umro, stotine ljudi okupile su se da se oproste. Sprovod održan u Švicarskoj 2019. godine bio je svečan i simboličan - ožalošćeni su nosili crninu, polagali cvijeće, a svećenik je održao govor. Pizol je bio ledenjak, no klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem svele su ga na tek nekoliko raspršenih komada leda.
Njegova sudbina nije usamljena. Tisuće ledenjaka nestale su tijekom posljednjih desetljeća, a kako se svijet nastavlja zagrijavati, očekuje se da će se taj proces dodatno ubrzati.
Nova studija pruža dosad najjasniji uvid u brzinu kojom bi se to moglo dogoditi. Gubitak 4000 ledenjaka u jednoj godini bio bi ekvivalentan nestanku svih ledenjaka u europskim Alpama. Dosadašnja istraživanja uglavnom su se fokusirala na ukupnu količinu ili površinu izgubljenog leda, a ne na promjene u broju samih ledenjaka.
Autori studije ističu da je ključno znati gdje i kada će pojedini ledenjaci nestati. To pokazuje da "klimatske promjene ne dovode samo do topljenja leda, već do potpunog izumiranja mnogih ledenjaka", rekao je Matthias Huss, autor studije i glaciolog sa švicarskog sveučilišta ETH Zürich, koji je i sam govorio na sprovodu za Pizol.
Znanstvenici su analizirali globalnu bazu podataka kako bi odredili "vrhunac izumiranja ledenjaka" - razdoblje u kojem će nestajati najveći broj ledenjaka. Koristeći modele, definirali su trenutak izumiranja kao točku u kojoj površina ledenjaka padne ispod 0,01 četvornog kilometra ili kada dosegne manje od 1% svog početnog volumena iz 2000. godine.
Analiza je pokazala da će izumiranje ledenjaka dosegnuti vrhunac oko sredine stoljeća, no točno vrijeme i intenzitet ovise o razini globalnog zagrijavanja. Ako svijet uspije ograničiti zagrijavanje na 1,5 stupnjeva Celzija iznad predindustrijskih razina - što trenutno ne uspijeva - vrhunac nestanka dogodit će se oko 2041. godine, s otprilike 2000 ledenjaka godišnje.
Pri zagrijavanju od 4 stupnja, taj se vrhunac pomiče na sredinu 2050-ih i raste na oko 4000 ledenjaka godišnje, što je 3 do 5 puta više od sadašnje stope.
Svijet je trenutno na putu prema zagrijavanju od oko 2,7 stupnjeva, čak i ako se ispune sva klimatska obećanja. Pri toj razini, vrhunac izumiranja dogodit će se tijekom duljeg razdoblja, pri čemu će svijet gubiti oko 3000 ledenjaka godišnje između 2040. i 2060. godine.
U regijama s manjim ledenjacima, poput europskih Alpa, dijelova Anda i sjeverne Azije, očekuje se da će više od polovice ledenjaka nestati unutar sljedeća dva desetljeća. Nasuprot tome, područja s većim ledenjacima, uključujući Grenland i ruski Arktik, doživjet će odgođeni vrhunac izumiranja, kasnije tijekom stoljeća.
"Ova studija sjajno ističe činjenicu da se ledenjaci ne samo tope diljem svijeta, već mnogi od njih mogu potpuno nestati u nadolazećim desetljećima; a trend se ubrzava", izjavio je za CNN Eric Rignot, profesor na Sveučilištu Kalifornije u Irvineu, koji nije sudjelovao u istraživanju. Dodao je da je to "točka bez povratka, jer bi obnova ledenjaka trajala desetljećima, ako ne i stoljećima".
Gubici će imati značajne posljedice. Ledenjaci su ključan izvor vode za mnoge zajednice, turistička su atrakcija koja privlači milijune posjetitelja, a o njima ovise i brojna skijališta. Također imaju duboku kulturnu važnost za lokalne zajednice.
"Oni su doista ikone klimatskih promjena", rekao je Harry Zekollari, autor studije i glaciolog sa Sveučilišta Vrije u Bruxellesu. "Ako nekome priđete i razgovarate s njim na ulici o činjenici da su temperature porasle za 2 stupnja, to je stvarno teško zamisliti, ali ledenjaci su tako vizualni."