Prije samo šest tjedana svijet je doslovno plivao u sirovoj nafti. Tržište je bilo prezasićeno, a cijene niske i stabilne. Danas, međutim, neki dijelovi energetskog tržišta reagiraju kao da je svijet na rubu potpunog presušivanja zaliha. Razlog tome je rat na Bliskom istoku koji je izazvao najveći poremećaj u opskrbi naftom u povijesti, izbacivši s tržišta procijenjenih 12 do 15 milijuna barela sirove nafte dnevno, piše CNN.
>> Razvoj događaja pratite na Indexu
Opskrbni šok takvih razmjera jednostavno nije održiv. Ni hitno oslobađanje nafte iz strateških rezervi ni obećano povećanje proizvodnje zemalja OPEC+-a ne mogu popuniti nastalu prazninu. Na tržištu se sada pale crveni alarmi zbog fizičke dostupnosti barela potrebnih za pokretanje svjetskog gospodarstva.
"Što ovo dulje potraje, situacija je ozbiljnija. Možda danas nemamo nestašicu, ali s vremenom ćemo je imati", rekao je Andy Lipow, predsjednik tvrtke Lipow Oil Associates. "Ako nastavimo ovim putem, ostat ćemo bez goriva", upozorio je.
Terminsko i fizičko tržište nafte signaliziraju veliku zabrinutost. Ugovori za isporuku nafte krajem ovog mjeseca prodaju se uz znatno višu cijenu u usporedbi s ugovorima za naredne mjesece. Ta situacija, poznata kao "backwardation", sugerira da tržište vjeruje kako je opskrba naftom ugrožena, posebno dugoročno.
Ograničena ponuda glavni je razlog što se cijena američkih terminskih ugovora za naftu ove godine gotovo udvostručila, a tek je travanj. Brent, međunarodna referentna vrijednost, skočio je iznad 110 dolara po barelu.
No, cijena stvarnih, fizičkih barela raste još brže, što je dodatni razlog za uzbunu. Cijena takozvanog "Dated" Brenta, koja mjeri vrijednost fizičkih barela, prošlog je tjedna dosegnula 141,26 dolara, najvišu razinu od 2008. godine.
"To vam je kao da imate zadnju bocu vode: spremni ste je platiti koliko god treba", rekao je Vikas Dwivedi, globalni energetski strateg u Macquarie Group. "Procjena vrijednosti fizičke nafte tijekom ovakvog poremećaja u opskrbi više je umijeće nego znanost."
Kao još jedan znak nestašice, Saudijska Arabija, najveći svjetski izvoznik, navodno naplaćuje kupcima rekordne premije za svoju sirovu naftu. Financial Times izvještava da Saudijska Arabija traži premiju od 19,50 dolara za isporuke azijskim kupcima u odnosu na referentnu cijenu nafte Arab Light, te čak do 30 dolara iznad cijene Brenta za kupce u Europi.
Cijenu plaćaju i Amerikanci. Lipow procjenjuje da, izravno i neizravno, troše oko 830 milijuna dolara dnevno više na benzin, mlazno gorivo i druga transportna goriva nego prije početka rata. Iako su tržišta sirove nafte privukla najviše pozornosti, potencijalne nestašice derivata poput mlaznog goriva, dizela i benzina mogle bi postati ozbiljan problem za gospodarstvo.
Cijene mlaznog goriva udvostručile su se u posljednjih mjesec dana jer su se problemi s opskrbom sirovom naftom prelili na tržište derivata. Zračne luke obično imaju zalihe mlaznog goriva za samo nekoliko dana, a zrakoplovne tvrtke posljednjih su godina uglavnom odustale od stvaranja vlastitih zaliha.
Lipow je rekao da je "vrlo zabrinut zbog mlaznog goriva", ali je napomenuo da bi zrakoplovne tvrtke počele otkazivati letove mnogo prije nego što bi industrija ostala bez goriva. Taj se trend već događa, a neke tvrtke smanjuju kapacitete.
Primjerice, United Airlines planira smanjiti svoj raspored letenja za 5% u sljedećih šest mjeseci, što uključuje i ključnu ljetnu sezonu putovanja. Druge zrakoplovne tvrtke već su počele dizati cijene karata i vraćati naknade za prtljagu. Neke zračne luke u Italiji, prema pisanju Bloomberga, uvele su ograničenja u opskrbi gorivom za zrakoplove.
Ako se rat nastavi, a Hormuški tjesnac ostane zatvoren još šest do osam tjedana, Dwivedi smatra da bi mogle nastupiti nestašice dizela, pa čak i benzina ako tjesnac ostane zatvoren tijekom ljetne sezone vožnje. Ti se problemi ne rješavaju lako.
Za razliku od sirove nafte, koja se može prevoziti alternativnim rutama, mlazno gorivo, dizel i benzin obično se transportiraju cjevovodima od rafinerija do skladišta. Najranjiviji dijelovi Sjedinjenih Država su Istočna i Zapadna obala, koje se obje oslanjaju na uvoz kako bi zadovoljile potražnju.
"Tržište na Zapadnoj obali moglo bi eksplodirati u trenu", rekao je Tom Kloza, neovisni naftni analitičar. Neke su zemlje, strahujući od nestašica, počele uvoditi ograničenja kako bi smanjile golemi jaz između ponude i potražnje.
Na strani ponude, Kina, Tajland, Pakistan i Južna Koreja ograničile su izvoz, dok je Rusija zabranila izvoz benzina. Kako bi smanjile potražnju i borile se protiv nestašica, neke azijske zemlje poput Mjanmara i Bangladeša racionaliziraju potrošnju goriva. Naravno, ta ograničenja imaju svoju cijenu, uključujući usporavanje lokalnih gospodarstava.
Sjedinjene Države, najveći svjetski proizvođač nafte i vodeći prerađivač, izoliranije su od drugih zemalja. Ipak, SAD nije imun na fizičku nestašicu nafte i goriva koja već tjera druge nacije na teške odluke. "To je kao da imate ogromnu rupu u trupu broda", rekao je Kloza. "Problem kreće iz Azije, pa se širi na Afriku i Europu. U jednom trenutku, doći će i do nas u Sjedinjenim Državama."