TALIJANSKI proračun, ako se ne izmijeni, mogao bi naštetiti cijeloj Europskoj uniji više i od grčke krize jer je talijansko tržište i gospodarstvo puno veće od grčkog. Zbog toga su se u Briselu sastali ministri financija, javlja Bloomberg.
U talijanskom proračunu je, naime, predviđen temeljni dohodak za siromašne, spuštena je dob za odlazak u mirovinu te je predviđena i djelomična amnestija za nagodbe oko poreznih sporova. Prema namjeri talijanske vlade, proračunom je predviđen deficit od 2,4 posto, no ne predviđaju se mjere štednje i smanjenje duga, najvećeg po udjelu u BDP-u unutar Europske unije, osim grčkog.
Ministari financija zemalja EU zato su se okupili početkom tjedna u Briselu kako bi raspravljala o talijanskom proračunu koji predviđa veliku državnu potrošnju i odbacuje europske mjere štednje. Također, kako bi smislila način da uvjeri talijansku vladu da promijeni prijedlog proračuna, jer bi po sadašnjem prijedlogu on polučio kontraefekte za gospodarstvo države.
Zbog nedostatnih mjera za smanjenjem duga u prijedlogu proračuna već su reagirale rejting agencije.
Komisija prvi put odbila prijedlog proračuna zemlje članice
Rasprava ministara financija potaknuta je zahtjevom Italiji da promijeni planove proračuna za 2019. do 13. studenoga ove godine, nakon što je Europska komisija odbila početni prijedlog.
Komisija je ustvrdila da je sporni prijedlog proračuna jasni pokazatelj skretanja od zajednički dogovorenih fiskalnih pravila, porezne politike i javnih rashoda.
Bez obzira na opetovana upozorenja, talijanski premijer Giuseppe Conte je naglasio da nema plana B za najavljeni fiskalni program, upućujući na zaključak da njegova vlada nema namjeru reagirati na zahtjeve Europske unije.
Conte je za vikend izjavio Financial Timesu da potpuno vjeruje u svoj proračunski plan i da će on "postati recept" za oživljavanje rasta europskog gospodarstva. Ustvrdio je kako je europski kontinent spreman napustiti politiku štednje i prihvatiti pristup povećanog deficita američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Sukob će se tek intenzivirati
Očekuje se da će se sukob između populističke talijanske vlade i Brisela dodatno rasplamsati u idućim tjednima.
Također se očekuje da će ministri financija iz država EU-a poduprijeti stav Komisije prema Italiji.
Prema pravilima EU-a, nijedna zemlja članica ne bi trebala imati proračunski deficit veći od 3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), kao ni dug iznad 60 posto BDP-a. Oni koji su izvan tih granica, moraju postaviti godišnje ciljeve kako bi pokazali da se kreću u pravom smjeru.
Projekcije talijanskog proračuna za 2019. su unutar granice od 3 posto, ali Komisija je zahtijevala bolji plan za smanjenje postotka duga unutar BDP-a jer je Italija po zaduženosti u EU odmah iza Grčke. Italija ima drugi najveći dug u Europskoj uniji od 131,2 posto BDP-a (po podacima za 2017.) i najveće troškove njegova servisiranja u Europi.
Kreditni rejting tik iznad "smeća"
Od Italije je zatraženo da smanji i strukturni deficit, ciklički prilagođen, za 0,6 posto BDP-a. Prijedlog proračuna koji je Komisija odbacila povećava taj strukturni deficit za 0,8 posto BDP-a.
Prošli tjedan je agencija za kreditni rejting Moody srušila Italiju na razinu odmah iznad "junka", odnosno smeća.
Ako talijanska vlada ne bude poslušala Komisiju, moguće je pokretanje postupka za uvođenje financijskih sankcija i kazne koja može iznositi i do 0,2 posto BDP-a.