NOVI hrvatski predstavnik u Predsjedništvu BiH bit će Željko Komšić iz Demokratske fronte (DF), stranke koju je osnovao nakon što je u svađi napustio SDP BiH. Doduše, riječ "novi" nije posve točna jer je Komšić već dvaput bio na ovoj funkciji kao predstavnik Hrvata. On je na sličan način izabran na izborima 2006. i 2010., ali tada kao član SDP-a i na drugačijoj političkoj platformi i s manje zapaljivom retorikom.
Izabrali ga Bošnjaci
Kad kažemo "na sličan način" mislimo na činjenicu da je izabran glasovima Bošnjaka da predstavlja Hrvate. To je više manje javna tajna u BiH, a ujedno i razlog nezadovoljstva brojnih Hrvata u BiH i Hrvatskoj. Naime, samim uvidom u mjesta gdje većinu imaju Hrvati, jasno je da Komšić među njima podršku nema.
Jutros, nakon što je izbrojano preko 80 posto listića, Komšić je imao 45.000 glasova više od Čovića.
Za kandidata Demokratske fronte Komšića glasalo je više od 168 tisuća, a za predsjednika HDZ BiH Čovića nešto manje od 123 tisuće birača.
U postocima, Komšić osvaja 51 posto, a aktualni hrvatski član predsjedništva Čović 37 posto glasova.
No, kad se pogledaju mjesta s hrvatskom većinom, jasno je da Komšić ne uživa veliku potporu.
Tako je Komšić u Posušju dobio 43 glasa, u Tomislavgradu 182, a Čitluku i Neumu 36, odnosno 35. Zanimljivo je da je u Grudama Komšić dobio 40, u Širokom Brijegu 62 glasa, a u Čapljini čak 654 glasa. Preko tisuću glasova imao je u Novom Travniku (1559 ili 15,87%), Busovači (1423 glasa ili 19,64%) i Vitezu (1355 / 14,08%). Željko Komšić je u Mostaru osvojio 6826 glasa ili 18,45%, pokazali su prvi privremeni rezultati Općih izbora u BiH, javio je portal Bljesak.
Tko je Željko Komšić?
No, tko je Željko Komšić, Hrvat kojeg Hrvati ne priznaju kao svog predstavnika, ali ga kao hrvatskog predstavnika vole vidjeti Bošnjaci.
Rođen je u Sarajevu 20. siječnja 1964. godine.
U biografiji na svojoj službenoj stranici Komšić tako navodi da je završio sarajevski Pravni fakultet ali i School of Foreign Service na sveučilištu Georgetown u Washingtonu, u SAD-u.
Ratovao na strani Armije BiH
"Početkom rata priključio se Armiji RBiH, gdje je za vojničko držanje i pokazanu hrabrost 1995. godine dobio najveće vojno odlikovanje Armije RBiH – Zlatni ljiljan.
Nakon rata uključio se aktivno u politički život BiH", kratko je opisao svoje ratne dane u biografiji.
Zato je puno više prostora posvetio svojoj političkoj karijeri.
"U periodu od 1996. do 1998. godine Komšić je radio u Federalnom ministarstvu za raseljena i izbjegla lica, a u periodu od 1998. do 2000.godine vršio je funkciju Predsjednika Gradskog Vijeća Grada Sarajeva.
Od 2000. do 2001. godine obavljao je funkciju načelnika Općine Novo Sarajevo.
Godine 2001. Željko Komšić postao je prvi Ambasador BiH u Saveznoj Republici Jugoslaviji. Iz principijelnih razloga i zbog neslaganja s aktualnom politikom 2003. godine je podnio ostavku na ambasadorsku funkciju.
Na lokalnim izborima 2004. godine direktnim glasanjem izabran je za načelnika Općine Novo Sarajevo drugi put. Na toj funkciji Komšić je ostao do izbora 2006. kada je 1. listopada izabran za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, kao kandidat Socijaldemokratske partije BiH.
Na općim izborima u listopadu 2010. ponovo je izabran za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda i tu funkciju obnaša do 2014.godine.
Na općim izborima u listopadu 2014. izabran je za zastupnika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH", piše Komšić i namjerno zaboravlja napomenuti neke stvari.
Zaboravio je tako napomenuti da je 2013. godine napustio SDP i osnovao Demokratsku frontu.
Snažna antihrvatska retorika
Upravo je Željko Komšić glavni razlog zašto se službeni Zagreb već godinama zalaže za promjenu izbornog zakona u BiH. Novi bi zakon, smatra Zagreb, trebao onemogućiti da pripadnici jednog naroda biraju člana predsjedništva drugog naroda, a što se evo već triput dogodilo u slučaju Željka Komšića.
Komšić se pak zalaže za dodatno ukidanje barijera u BiH te uvođenje takvog sustava gdje bi svi mogli glasati za sve, bez etičkih podjela. To bi, jasno, znatnu prednost dalo Bošnjacima kao najbrojnijoj skupini u BiH.
Komšić je kampanju obilježio zapaljivom retorikom. Tijekom kampanje promovirao je teoriju urote u Planu B po kojemu su Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH, i Milorad Dodik napravili tajni dogovor o razbijanju BiH. Komšić je u svojem sinoćnjem obraćanju izjavio da će biti predsjednik svih građana BiH, a Hrvatima je poručio da je njihov predsjednik “htjeli vi to ili ne”.
Tijekom kampanje u više je navrata napadao Hrvatsku i službeni Zagreb koji su, s druge strane, davali otvorenu podršku njegovom glavnom protukandidatu Draganu Čoviću. Hrvatsku je optuživao da želi obnoviti Herceg- Bosnu.
Na predizbornom skupu koji je održao prije desetak dana u Livnu Komšić je optužbe adresirao izravno na račun hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i to zbog njene izjave dane tijekom posjeta New Yorku da je Hrvatska zabrinuta stanjem na jugoistoku Europe, uključujući tu činjenicu da u BiH nisu provedene nužne izmjene izbornog zakona.
"Grabar Kitarović je s pravom zabrinuta. Silan je novac Zagreb potrošio da u Bosni i Hercegovini nametne diskriminatorske i anticivilizacijske odredbe Izbornog zakona. Silan su napor uložili da se u Bosni i Hercegovini nejednaka vrijednost glasa ozvaniči kao standard", kazao je Komšić.
Hrvatsku optužio i za pljačku
Dodao je kako bi Hrvatskoj bolje bilo "da vrati novac koji je pokrala od građana BiH" nudeći kako argument problem oko plaćanja naknada za korištenje vode iz Buškog jezera za rad hidroelektrane "Orlovac".
I dvadesetak dana prije Komšić je otvoreno kritizirao Hrvatsku. Optužio ju je da "opljačkanim novcem" otvara konzulate po BiH.
U pisanoj izjavi koja je medijima dostavljena iz središnjice stranke Demokratska fronta (DF), čiji je Komšić predsjednik, tvrdi se kako je uspostava konzulata u Livnu zapravo financirana "novcem građana Bosne i Hercegovine", a ta teza temeljena je na tvrdnji kako Hrvatska zapravo pljačka BiH koristeći njene resurse bez naknade, u konkretnom slučaju vodu iz Buškog jezera kod Livna koje se koristi kao akumulacija za potrebe hidroelektrane Orlovac pokraj Sinja.
"Koristeći vodu iz akumulacije Buškog jezera Hrvatska elektroprivreda (HEP) godišnje proizvede ogromne količine električne energije što joj donese nezakonite, čiste dobiti od minimalno 70 milijuna konvertibilnih maraka (35,8 milijuna eura). Hrvatska to radi potpuno nezakonito bez sporazuma s Bosnom i Hercegovinom a po 'dozvoli' njene ugašene paratvorevine tzv. Herceg Bosne", pojašnjava Komšić svoje navode.
Čovića usporedio s Pavelićem, veliki je protivnik Pelješkog mosta
U učestalim istupima poput ovoga čiji je očiti cilj mobiliziranje bošnjačkog biračkog tijela na čiju potporu računa kako bi u izbornoj utrci za Predsjedništvo BiH pobijedio kandidata HDZ BiH Dragana Čovića, Komšić je pozvao predstavnike vlasti Hrvatske "da prestanu s bahaćenjem i pljačkom Bosne i Hercegovine".
"Otvaranje konzulata nije toliko problematično. Problem leži u tome što se ti konzulati otvaraju sredstvima koja su 'stečena' pljačkom građana Bosne i Hercegovine", poručio je Komšić konstatirajući kako se tako ne mogu graditi dobrosusjedski odnosi.
Početkom kolovoza, dakle malo prije početka kampanje, Komšić je Čovića usporedio s Pavelićem. Komšić se, naime, žestoko protivi gradnji Pelješkog mosta. On je tako početkom kolovoza osuo paljbu po Čoviću usporedivši ga s Antom Pavelićem nakon što je ovaj hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću u Zagrebu čestitao na početku gradnje Pelješkog mosta.
"Taj član Predsjedništva BiH prvi je uvjetno rečeno državnik poslije Ante Pavelića koji je na ovakav način prodao državu koju navodno zastupa. Kao što je Pavelić prodao Dalmaciju Talijanima, tako danas naš član Predsjedništva isporučuje Zagrebu ono što BiH pripada po konvenciji UN-a", priopćio je Komšić.
Uz to što je veleizdajnik, Čović je zapravo tek "izvođač radova na rušenju BiH čega je naručitelj susjedna Hrvatska", dodao je.
Najavio tužbu protiv Hrvatske
Komšić smatra, tada a tako valjda i danas, kako Hrvatska u kontinuitetu podriva integritet i suverenitet BiH, krši međunarodne konvencije na štetu BiH, otuđuje imovinu BiH, vrši pritisak s ciljem da bi promijenio pravno-politički karakter Federacije a sve" kako bi mirnim putem ostvarila ono što Franjo Tuđman nije uspio ni putem udruženog zločinačkog pothvata".
Najavio je kako će tome stati u kraj bude li izabran u Predsjedništvo, a prvi korak bit će podnošenje tužbe protiv Hrvatske.
Jučer je izabran u Predsjedništvo kao predstavnik Hrvata.
Odmah nakon što je izabran, najavio je tužbu protiv Hrvatske.
"Imamo pravo tužiti Republiku Hrvatsku Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu, jer je dva puta prekršila kao država Međunarodnu konvenciju o pravu mora povlačenjem morske granice. Zašto se to veže za Pelješki most? Zato što to koristite kao adut, nećete utvrditi granicu na moru, nećete ispoštovati čak sporazum Tuđman-Izetbegović o morskoj granici. Jer da poštujete taj sporazum, znate preko kojeg mora bi išao taj Pelješki most - preko BH mora", rekao je Komšić za HRT.