Foto: ICAN
Ovogodišnja Nobelova nagrada za mir pripala je relativno slabo poznatoj Međunarodnoj kampanji za zabranu nuklearnog oružja (ICAN).
Ovu prestižnu nagradu za doprinos miru u svijetu ICAN je dobio zbog svojih “revolucionarnih napora pri postizanju sporazuma o zabrani” nuklearnog oružja, objasnila je predsjednica Odbora za dodjelu Nobelove nagrade za mir u Oslu, Beir Reiss-Andersen, opisujući ICAN kao "vodeći čimbenik civilnog društva u nastojanju ostvarenja zabrane nuklearnog oružja po međunarodnim zakonima", prenosi BBC.
Lobirali za sklapanje Sporazuma o zabrani nuklearnog oružja
“Živimo u svijetu u kojem je prijetnja od korištenja nuklearnog oružja veća nego što je bilo dugo vremena”, dodala je Reiss-Andersen, navodeći krizu vezanu uz nuklearni program Sjeverne Koreje koji je i dalje aktivan, unatoč zabranama Vijeća sigurnosti UN-a i protivljenju međunarodne zajednice.
Sporazum na koji se Reiss-Andersen referira je Sporazum o zabrani nuklearnog oružja, prvi pravno obvezujući sporazum koji zabranjuje nuklearno oružje, a za krajnji cilj ima njegovu potpunu eliminaciju. Za sporazum su na Općoj skupštini UN-a 7. srpnja ove godine glasale 122 zemlje članice, dok je jedna glasala protiv (Nizozemska), a jedna je ostala suzdržana (Singapur). 69 zemalja suzdržalo se od glasanja.
Sporazum su dosad potpisale 53 zemlje. Međutim, sporazum je i dalje više simbolične prirode budući da ga je bojkotiralo svih 9 poznatih nuklearnih sila: SAD, Velika Britanija, Francuska, Rusija, Izrael, Pakistan, Indija, Kina i Sjeverna Koreja. Štoviše, ne podržavaju ga ni ostale članice NATO-a, kao ni Japan, zemlja koja je bila jedina meta nuklearnog oružja u povijesti.
SAD, Francuska i Velika Britanija oštro protiv sporazuma
SAD, Francuska i Velika Britanija, stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a, kritizirale su zadnjih mjeseci više puta inicijativu, navodeći Sjevernu Koreju kao primjer sigurnosne prijetnje zbog koje je atomsko oružje neophodno. Stoga se ovaj izbor nagrade može protumačiti i kao izravni odgovor nuklearnim silama koje su bojkotirale sporazum, opisujući ga kao naivnu i opasnu diverziju, piše New York Times.
ICAN je ustvari koalicija 469 partnerskih organizacija koje se bave ljudskim pravima, zaštitom okoliša, humanitarnim radom, mirom i razvojem, iz 90 zemalja koja je osnovana 2006., a smještena je u Ženevi, u Švicarskoj. Inicijativu za osnivanje je pokrenula druga organizacija koja je već dobila Nobelovu nagradu za mir 1985: Međunarodni liječnici za prevenciju nuklearnog rata, federacija nacionalnih medicinskih grupa iz 63 zemlje.
Kampanju su podržale i drugi dobitnici Nobelove nagrade za mir: Dalaj Lama, Desmond Tutu i Jody Williams.
ICAN: Postoji univerzalni humanitarni imperativ za zabranu
Osnivači ICAN-a bili su inspirirani uspjehom Međunarodne kampanje o zabrani mina koja je dovela do potpisivanja sporazuma o zabrani mina - Sporazuma iz Ottawe, sklopljenog 1997. Kako se navodi na njegovoj Facebook stranici, ICAN poziva sve države, međunarodne organizacije, organizacije civilnog društva i druge aktere da:
- Priznaju da bi bilo kakva upotreba nuklearnog oružja dovela do katastrofalne ekološke i humanitarne štete
- Priznaju da postoji univerzalni humanitarni imperativ za zabranu nuklearnog oružja, čak i za države koje ih nemaju
- Priznaju da države naoružane nuklearnim oružjem imaju obvezu potpuno eliminirati nuklearno oružje
- Poduzmu hitnu akciju kako bi podržali multilateralni proces pregovora za sporazum koji zabranjuje nuklearno oružje
Također, ova kampanja uspoređuje željenu zabranu nuklearnog oružja s već realiziranim zabranama biološkog i kemijskog oružja, kopnenih mina i kasetnih bombi.
Grupa će za nagradu dobiti 9 milijuna švedskih kruna (1.1 milijun $), uz medalju, na ceremoniji koja će se održati u prosincu.