POŽAR u Osijeku mogao bi uz akutne stvoriti i dugoročne probleme, upozorio je toksikolog Franjo Plavšić u razgovoru za Index.
Naime, prilikom izgaranja plastike, uz ugljikov monoksid, ugljikov dioksid i druge plinove koji predstavljaju akutan problem, mogu nastati i furani, dioksini te teški metali koji mogu predstavljati dugoročnu opasnost za zdravlje.
Svi koji su osjetili ikakve simptome trebaju se javiti liječnicima
Plavšić ističe da bi se svi, kako vatrogasci tako i građani, koji su bili izloženi dimu trebali javiti liječnicima.
"Prije svega ja ne bih preporučio vatrogascima da požaru prilaze bez odgovarajuće opreme koja uključuje boce s kisikom. Građanima bih preporučio da mu uopće ne prilaze. Ljudi znaju biti znatiželjni pa dolaze gledati požar. Jednom prilikom, kada je gorio Puto kraj Zagreba, vidio sam čovjeka koji je došao gledati požar s djetetom na ramenima. To je jako opasno", kaže.
Maske za covid-19 ne koriste puno
Stručnjaci su u utorak preporučili da kronični bolesnici, prije svega oni koji imaju astmu, ne izlaze iz kuća te da ostali, koji baš moraju, nose maske.
Plavšić ističe da maske koje su se koristile tijekom pandemije tu ne pomažu puno.
"One su prvenstveno namijenjene za zaustavljanje kapljica, a ne mogu zaštititi od udisanja ugljikovog monoksida, ugljikovog dioksida i drugih opasnih plinova. Posebno je opasan ugljikov monoksid koji se vezuje za krvna zrnca. On može uzrokovati oštećenja mozga, a jako ga je teško odstraniti iz organizma. Ugljikov dioksid je problem kada u svojem nastajanju potroši kisik iz zraka tako da se javlja hipoksija", kaže Plavšić.
Najbolje su maske N95
Istraživanja pokazuju da su za tu svrhu ponajbolje maske N95 koje izloženost štetnim tvarima u dimu od požara mogu smanjiti za faktor 14. Takve maske kombiniraju mehaničku i elektrostatsku filtraciju, pri čemu stacionarni električni naboji u mikrovlaknima maske od polipropilena privlače i hvataju čestice manje od mikrona.
Kirurške maske nisu naročito dobro rješenje. Naime, one, iako su učinkoviti filtri, dopuštaju da do 50% zraka procuri oko njih. To ih čini slično učinkovitima kao što su sintetičke i pamučne maske.
Pamučne i sintetičke maske smanjuju izloženost štetnim tvarima u dimu od požara za faktore do 4.4 odnosno 1.9.
Platnene maske koje se koriste za usporavanje širenja covida-19 nude malo zaštite od dima od požara jer ne hvataju male čestice u dimu koje mogu naštetiti zdravlju.
Dugoročni problem za poljoprivredu i zdravlje
Dugoročni problem za poljoprivredu i zdravlje vjerojatno će predstavljati furani, dioksini i teški metali koji nastaju u takvim požarima.
Furani su spojevi koji sadrže prstenove od četiri atoma ugljika i jednog atoma kisika. Dioksini, furani i dioksinu slični poliklorirani bifenili (PCB) nisu namjerno proizvedeni kao sastavni dijelovi plastike, nego nastaju kao nusproizvodi požara - kada plastika izgara, kemikalije unutar nje mogu reagirati na visokim temperaturama i stvoriti ove štetne spojeve.
Dioksini i furani također mogu nastati tijekom spaljivanja šuma ili kućnog smeća.
Nakupljanje u prehrambenom lancu
Furani, dioksini i teški metali mogu imati značajan dugoročan utjecaj na proizvodnju hrane.
Te kemikalije mogu se taložiti iz atmosfere na tlo, što može dovesti do kontaminacije poljoprivrednih površina. One također mogu kontaminirati kanalizacijski mulj koji se ponekad koristi na poljoprivrednim zemljištima.
Teški metali mogu se nakupljati u tlu i utjecati na rast biljaka i njihovu zdravstvenu ispravnost.
Poseban problem je to što se dioksini, furani i teški metali mogu nakupljati u prehrambenom lancu. Naime, nakon što uđu u organizme biljaka, životinja i ljudi, oni se nakupljaju u masnom tkivu. Stoga ljudi mogu biti posebno izloženi ovim kemikalijama ako konzumiraju hranu s visokim udjelom masti, kao što su mliječni proizvodi, jaja, meso i neke ribe.
Vrlo toksične, kancerogene kemikalije
Navedene kemikalije vrlo su toksične jer utječu na brojne organe i sustave. Poseban problem je to što se bioakumuliraju u tkivima i stanicama. Karcinogene su i uzrokuju reproduktivne promjene.
Teški metali nisu uobičajeni sastojci plastike, no oni se ipak mogu naći u tragovima u dimu koji nastaje izgaranjem plastike.
Naime, oni se ponekad koriste kao katalizatori tijekom proizvodnje plastike. Također, reciklirana plastika može biti izložena metalima tijekom procesa povrata.
Važno je napomenuti da su teški metali vrlo toksični te da mogu uzrokovati brojne zdravstvene probleme, uključujući neurološka i bubrežna oštećenja kod ljudi koji su im izloženi u visokim razinama.
Konačno, treba imati na umu da samo izgaranje plastike, drva i sličnih materijala na temperaturama iznad 750 stupnjeva Celzija može osigurati da u plinovima neće ostati dioksini, furani, policiklički aromatski ugljikovodici (PAH) ili poliklorirani bifenili (PCB).
Plavšić kaže da su u požaru u Osijeku sigurno nastali dioksini i furani.
"Također je mogao nastati fosgen, koji se svojevremeno koristio kao bojni otrov. To može uzrokovati štete na plućima", kaže Plavšić.
"Također je problem i mikroplastika koja se u oblacima može nalaziti u obliku vrlo sitnih nano čestica. Bojim se da slijedi zagađenje tla. Onečišćenje će se postupno ispirati tijekom godina. No dijelom će ga iz tla apsorbirati i biljke, a njima se hrane životinje i ljudi", tumači naš znanstvenik.
Zagađenje tla je teško riješiti
Plavšić smatra da se tu ne može puno učiniti.
"Nikada nisam čuo da je netko radio tzv. remedijaciju tla od takvih štetnih molekula. To je jako skup proces. NATO je svojevremeno radio na tome. 1993. sam bio na jednom skupu o remedijaciji. Htjelo se provesti remedijaciju u Istočnoj Njemačkoj nakon što je bila pripojena Zapadnoj. No pokazalo se da je ona preskupa, da je bolje napustiti takvo tlo. Vjerojatno će sljedećih godina biti preporučeno da se ne konzumira hrana s onečišćenih područja iz Osijeka i okolnih sela. Tu će biti puno problema. Ja se nadam da će stručnjaci iz osječkog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo uzeti uzorke i napraviti potrebna mjerenja. Već sada oni savjetuju da se ne konzumira hrana iz vrtova sve dok se ne sazna više. Akutni problem u tom smislu je taloženje štetnih spojeva na površini plodova. Oni se možda i mogu ukloniti vrlo invazivnim pranjem. No bojim se da će dugoročni problem biti kemikalije koje će kroz korijen ulaziti u biljke."
Nije bilo pametno ondje smjestiti skladište
Požar u Osijeku trenutno tiho gori i dimi, a vjetar se okrenuo od juga prema sjeveru, odnosno prema gradu.
Plavšić ističe da stvaranje dima neće prestati sve dok se ono što gori potpuno ne ohladi.
"Mislim da nije bilo pametno smjestiti takvo odlagalište u samo predgrađe Osijeka. Na fotografijama i snimkama vidi se da se ondje nalaze ogromne količine plastike u nakupinama do visine od desetak metara na velikoj površini. To je ozbiljan rizik", zaključio je Plavšić.
***
Novu knjigu Indexovog znanstvenog novinara Nenada Jarića Dauenhauera, koja tematizira najkontroverznije i najzanimljivije teme u znanosti poput klimatskih promjena, pseudoznanosti, pandemije, GMO-a i nuklearki, možete nabaviti ovdje.
Knjiga se sastoji od tekstova našeg novinara objavljenih kroz više godina rada na Indexu.
Objavljuje Index Vijesti u Subota, 5. studenoga 2022.