ZASTUPNIK u Europskom parlamentu Tonino Picula rođen je 1961. godine u Malom Lošinju. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je sociologiju 1986. godine, te se sljedeće godine zaposlio kao stručni suradnik u Hrvatskom saboru kulture.
Devedesetih godina Picula je bio jedan od najbližih suradnika predsjednika SDP-a Ivice Račana te je nakon pobjede SDP-a i koalicijskih partnera 2000. postao ministar vanjskih poslova RH. Tijekom duge političke karijere bio je i zastupnik u saboru, a sada je u drugom mandatu zastupnik u Europskom parlamentu.
Picula se rado odazvao pozivu Indexa da preporuči našim čitateljima svojih pet omiljenih knjiga, a ovo je njegov izbor.
Predgovor Podravskim motivima Krste Hegedušića - Miroslav Krleža
Dvadesetak stranica Krležinog teksta u funkciji predgovora zbirci crteža Krste Hegedušića “Podravski motivi” za mene do danas predstavlja susret s jednim od najsnažnijih autorskih iskaza na hrvatskom jeziku. Neovisno o važnosti tog djela za razumijevanje “sukoba na književnoj ljevici” (ustvari borbe za emancipaciju umjetničkog i nacionalnog od totalitarnog i doktrinarnog), Predgovor je nesumnjiv dokaz jednog “abnormalno nadarenog” pisanja. Upravo je taj opis upotrijebio sam Krleža kako bi sliku fra Angelica “Legenda Sv. Dominika” uzeo za primjer kako se vječni ljudski nemiri zakonito odražavaju u neupitnim umjetničkim djelima nasuprot umjetnosti po diktatu ideologije. “Ako netko nema sluha, teško ga je slušati makar pjevao Internacionalu.”
Hadrijanovi memoari - Marguerite Yourcenar
Navodno je sam imperator Hadrijan napisao memoare, ali su oni izgubljeni još u antici. Da i nisu, sumnjam da bi nadmašili remek-djelo Marguerite Yourcenar, prve žene članice Francuske akademije. Autorica se osobom rimskog cara poslužila kao medijem da nam majstorski predstavi jedno osobito razdoblje. “Kako nije više bilo bogova, a ni Krista još nije bilo, postoji u povijesti jedan jedinstveni trenutak, između Cicerona i Marka Aurelija, kad je čovjek ostao sam.” Hadrijan je u Memoarima vrhunski državnik, lucidan analitičar, prilika u golemom i šarolikom carstvu, ali i čovjek bolno svjestan svoje konačnosti i krhkosti ljudskih institucija.
Mediteranski brevijar - Predrag Matvejević
Prvi put izdan 1987. godine, Brevijar je po mnogočemu posebna knjiga. Teško je odrediti njegov žanrovski profil, kao što nije jasno utvrđen ni ukupan broj izdanja. Kažu da ih je gotovo pedeset što znači da je Matvejevićevo remek-djelo naša najprevođenija knjiga uopće. Neovisno o impresivnim statistikama, Mediteranski brevijar je jedinstvena elegija o “unutrašnjem moru”, kolijevci civilizacija, ali i prostoru njihovog epskog sukobljavanja. Osobito sam ponosan što sam imao prilike surađivati s majstorom. Brevijar s njegovom posvetom ima posebno mjesto u mojoj biblioteci.
Grobnica za Borisa Davidovića - Danilo Kiš
Grobnica pruža neponovljivi čitateljski užitak. Frustriran slijepom vjerom svojih francuskih studenata u staljinističku skolastiku i odbijanjem činjenica o postojanju gulaga, Kiš reagira pisanjem zbirke pripovijesti s podnaslovom “sedam poglavlja jedne zajedničke povijesti”. Uzbudljivo preplitanje dokumentaristike i fikcije dalo je djelo izrazite političke provokativnosti za standarde 70-ih godina prošlog stoljeća. Međutim, Grobnica je nadrasla kontekst u kojem je nastala zahvaljujući nevjerojatnom pripovjedačkom talentu svog autora.
Sociologija - Rudi Supek
Kad razmišljam o nekom problemu i mogućem rješenju, najčešće nastojim najprije dati priliku sociologu u sebi, a tek onda političaru. Temeljni razlog zašto sam odlučio upisati i diplomirati sociologiju na Sveučilištu u Zagrebu jest gravitacijska snaga knjige Sociologija autora prof. Rudi Supeka. Osnivač Odsjeka za sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagreb napisao je i djelo koje na znanstveno-popularan način generacijama čitatelja otvara put “s one strane ogledala” za mnoge društvene pojave i procese.