"Povijest hrvatskog romana" rezultat je autorova dugogodišnjega sustavnog povijesno-književnog istraživanja romana u našoj književnosti u političko-socijalnom i u estetskom konteksu.
Hrvatsko romaneskno razdoblje druge polovice prošloga stoljeća Nemec je podijelio u četiri velike cjeline: U žrvnju socrealizma (1945.-1952.), Neka bude živost (1952.-1970.), Vrijeme disperzije i autopoetika: nova tekstualnost (1971.-1991.) te Obrisi današnjice (1991.-2000.).
Vrhunskim proizvodom poslijeratne hrvatske romaneskne produkcije Nemec smatra romane "Kiklop" (1965.) Ranka Marinkovića i "Mirise, zlato i tamjan" (1968.) Slobodana Novaka.
Druga polovica prošlog stoljeća bila je za hrvatski roman jedno od bogatijih razdoblja. Autor na kraju knjige donosi kronološku tablicu izdavanja važnijih romana, koju počinje romanom "Djeca božja" (1946.) Petra Šegedina, a završava romanom Pavla Pavličića "Vesele zgode djeda i bake" (2000.).
U toj kronologiji navedena su 594 hrvatska romana i njihovi autori, među kojima Andrićeva "Prokleta avlija" (1954.) i "Omer-paša Latas" (1976.).
Treći svezak "Povijesti hrvatskog romana od 1945. do 2000. godine" bit će predstavljen 31. ožujka u Zagrebu, a na predstavljanju, kako je najavljeno, govorit će akademici Ivo Frangeš i Miroslav Šicel, književni kritičar Velimir Visković, te Ante Žužul i Dragomir Mađerić iz Školske knjige.