VIŠE od trećine stanovništva Europe godišnje boluje od nekog oblika psihičkog poremećaja, pokazali su rezultati studije kojom se želi skrenuti pozornost na razmjer problema te nedostatak liječenja, piše Guardian.
Anksiozni poremećaj je vodeća bolest na popisu, sa 14 posto oboljelih, dok sedam posto pati od nesanice, 6.9 posto od depresije, a 5.4 posto oboljelo je od demencije.
Muškarci su skloniji alkoholizmu, dok žene pate od depresije, bolesti koja je u protekla četiri desetljeća značajno uznapredovala, te za razliku od sedamdesetih godina, u današnje se vrijeme broj depresivnih epizoda kod žena u dobi od 16 do 42 godine udvostručio.
Hans-Urlich Wittichen, jedan od autora studije, rekao je kako je veći broj oboljenja povezan sa mijenjanjem socijalnih uzoraka, kao i činjenicom a su žene uz brak i i odgoj djece sve zaposlenije, a razvodi su sve uobičajeniji. Žene koje se ne nose dobro sa obvezama i brigom o svojoj djeci češće obolijevaju od depresije, i brak im dolazi kao otegotna okolnost.
Ljudi obolijevaju sve ranije
Psihički se poremećaji javljaju u sve mlađoj dobi. Više od 90 posto anksioznih poremećaja kod oboljelih je dijagnosticirano prije navršene 18-e godine života. Kod ranog otkrivanja lakše je i liječenje, i to uglavnom psihoterapijom, ali sve je češće potrebna terapija i lijekovima. Neliječeni poremećaji uzrokuju ozbiljnije poteškoće i oboljenja u kasnijem životu.
Wittichen želi da se poput stomatoloških pregleda, u škole uvedu rutinski psihološke kontrole, a smatra kako je potrebna i bolja edukacija roditelja kako bi mogli uočiti potencijalne poteškoće u zdravlju svoje djece.
Istraživanje također otkriva kako se vrlo mali broj oboljelih liječi . Tek između 32 i 50 posto bolesnika zbog svojeg se stanja obrati liječniku, a samo osam do 16 posto zatraži pomoć specijaliste. Tek dva do devet posto ljudi prima adekvatnu terapiju.
U slučaju multiple skleroze situacija je drugačija, 80 posto oboljelih od te degenerativne bolesti se liječi, no neadekvatno i nedovoljno financiranje istraživanja multiple skleroze dovodi do toga da tretmani nisu na nivou na kakvom bi trebali biti.
Stručnjaci smatraju kako se situacija pod hitno treba promijeniti, potrebna su bolje financirana istraživanja, kako samih bolesti, tako i načina liječenja. Ranom dijagnozom, individualnim pristupom svakom oboljelom i najboljim mogućim načinom liječenja prevenirat će se kasnija teža oboljenja.