Veliki jubilej Aljmašani i brojni štovatelji "Gospe od utočišta" dočekuju s novoizgrađenom crkvom izgrađenoj na temeljima , u velikosrpskoj agresiji srušene crkve, izgrađene 1704. godine. Prije desetak dana počela je izgradnja Križnog puta u Aljmašu, kojeg je JNA srušila 1952. "kako bi pokazala svoju moć, a vjernicima uništila omiljeno hodočasničko mjesto koje su Isusovci izgradili 1726." kaže Ante Markić, aljmaški župnik i upravitelj Svetišta "Gospe od utočišta".
Domovinski rat bio je posebno "bolan za Aljmašane, Erdučane, Daljce koji su 1. kolovoza, 1991. morali pobjeći iz svojih domova i šlepovima, brodovima i čamcima prebaciti se Dunavom i Dravom do Osijeka". Tamo smo bili do 1. kolovoza 1998. kada smo se ponosno i sretno vratili u svoj Aljmaš. S nama se vratila i naša Gospa prognanica koja je dugi niz godina bila zajedno s nama u progonstvu u Domu Sv. Vinka u Osijeku, priča župnik Markić.
Znali smo da je crkva do temelja srušena 1991. Žalili smo za kipom "naše Gospe od utočišta" ali "dogodilo se čudo". Kako je rekao župnik Markić, uoči Dana mrtvih 1992. zahvaljujući Branimiru Glavašu, tadašnjem zapovjedniku obrane Grada Osijeka i uz pomoć UNPROFOR-a kip je spašen i iz srušene crkve i prenesen u Osijek". Nikada nećemo zaboraviti svetu misu u osječkoj katedrali koju je vodio sada pokojni biskup Ćiril Kos, a na kojoj je brojnim vjernicima pokazan "spašeni ali ranjeni kip aljmaške Gospe, kojoj je nedostajala ruka, kruna i žezlo", prisjeća se župnik.
Priča o kipu stara tri stoljeća kaže da su Isusovci umotali kip Gospe koji se nalazio u Laškom (danas Lugu) u Baranji, kako bi ga spasili od kalvina koji nisu štovali Gospu, te ga pustili Dunavom da potraži spas. Isusovci iz Aljmaša pronašli su ga na obali Dunavai te pitali vjernike hoće li Gospi dati utočište. Nakon što su prihvatili Gospu, kip je prozvan kipom Gospe od utočišta , a to je ime dobila i crkva", kaže župnik Markić.
Taj je kip izgorio u požaru, a ostalo je platno s likom Gospe. Jedan je umjetnik samouk po sačuvnom platnu izradio novi Gospin kip. Biskup Strossmayer je rekao da ga je napravila nevješta ruka, pa je u Beču naručio izradu novoga koji je napravljen 1857.
Kip aljmaške Gospe od utočišta, spašen iz srušene aljmaške crkve postao je simbol vjerničkog hodočašća i zavjeta. Svakodnevno u Aljmaš dolaze brojni vjernici iz svih dijelova Hrvatske, pa i inozemstva. Za vrijeme prošlogodišnjeg pohoda kip je blagoslovio i okrunio Ivan Pavao II.
Za vrijeme okupacije hrvatskog Podunavlja, Branimir Glavaš i nekoliko štovatelja aljmaške Gospe od utočišta osnovali su Zakladu Gospe od utočišta, koja se sastoji od stotinjak slika i skulptura hrvatskih umjetnika rađenih na temu stradanja aljmaškog Svetišta. Stalni postav bit će izložen u galeriji koja će se izgraditi u Aljmašu u sklopu izgradnje Svetišta "Gospe od utočišta".
Izgradnja nove crkve financirana je iz državnog proračuna, Đakovačko i srijemske biskupije, Osječko-baranjske županije i prilozima vjernika u ukupnom iznosu od 5,5 milijuna kuna.
U Aljmašu danas živi oko 400 stanovnika. Obnova uništenih kuća je završena, ali je problem kako kažu mještani što nema posla. Veliku nadu polažu u vjerski, lovni i ribolovni turizam. Na obali Dunava nakon Domovinskog rata, posebice posljednjih nekoliko godina nikle su brojne vikendice, a mještani se sve više bave turističkom djelatnošću. U Aljmaš se odnedavno doselio i pet njemačkih obitelji koje su tu odlučile živjeti jer kako kažu "to je najljepše mjesto na svijetu jer tu Dunav uistinu ljubi Nebo".
(Hina) xvsik yvkn
DODATAK ZA JASNU
(ide uz dio o slikama hrvatskih umjetnika)
V.Sikora
-- metapodaci
V.Sikora