Teolog Bono Zvonimir Šagi je izjavio kako je Crkva uvijek otvorena prema konkretnom čovjeku, spremna na dijalog sa svim društveno-političkim sistemima koji se zalažu za dostojanstvo svake ljudske osobe o čemu je još pisao i govorio Papa Ivan XXIII. Za Zvonimira Šagija na društvene i nacionalne podjele itekako su utjecale ideološke predrasude ovoga društva nastale nakon II. svjetskog rata. Buduće hrvatsko demokratsko društvo ne može se ostvariti bez pravog dijaloga, bez nedovoljno jasne vizije Hrvatske kao socijalne države na putu u Europsku uniju. Ocijenio je kako je pretvorba uzrokovala naglo raslojavanje društva, porast korupcije, kriminala, srozavanje društvenog morala, dodavši kako zakoni i pravna država nisu dostatno zaživjeli. Po njemu Crkva u današnjem hrvatskom društvu pruža moralne okvire za postmoderno doba i ona je ta koja bi trebala svjedočiti evanđeoske vrijednosti, koja se neće zalagati samo za vjernike, nego i za sve građane. Ustvrdio je kako je od 2000. došlo do jače polarizacije između Crkve i društva i to, po njemu, zbog loših predrasuda, odnosno osporavatelja Crkve u društvu.
Ravnatelj Instituta "Ivo Pilar" Vlado Šakić je rekao kako je1991. u Hrvatskoj prvi put postignut nacionalni konsenzus oko stvaranja nacionalne države i to u jeku najveće agresije na Hrvatsku.
Za Šakića prvu podjelu hrvatskog društva uzrokovala je privatizacija, koju on smatra socijalno nepravednom. Na žalost, kazao je, model takve privatizacije ostao na snazi do danas. Iz takve privatizacije nastalo je i socijalno raslojavanje što je itekako utjecalo na podjelu unutar društva. Drugi izvor koji je podijelio hrvatsko društvo za Šakića je razlika između medijske javnosti i naše stvarnosti, ocijenivši kako je stvarnost izmanipulirana u medijima. Šakić je napomenuo kako se medijska volja nametnula u manipuliranju hrvatskim vrijednostima. Treće ishodište podjela dogodilo se od 1998. do 2000. fenomenom detuđmanizacije. Za njega taj pojam znači izbrisati zasluge koje pripadaju prvom hrvatskom predsjedniku, detuđmanizacija znači da Hrvatska ostaje bez suverenosti, međunarodnog priznanja i bez oružanih snaga, rekao je Šakić. Podjele u društvu proizvele su i osjećaj besperspektivnosti koji raste zadnjih 5-6 godina, odlazak mladih i školovanih u inozemstvo, demografsku depresiju, slabu motivaciju za povratak hrvatskih gospodarstvenika iz dijaspore.
Šakić drži da bi hrvatski gospodarstvenici svojim kapitalom najbolje razvili gospodarstvo u Hrvatskoj. Zaključujući Šakić je kazao da se konsenzus temelji na naslijeđu, na socijalnim normama iz kojih se izvodi struktura i funkcija hrvatskih institucija u koje spada obitelj, obrazovni, pravni i politički sustav, religija i drugi oblici života. Kroz jačanje i moderniziranje hrvatskih institucija nužno je stvarati hrvatski konsenzus, rekao je uz ostalo Šakić.
(Hina) yta xvkn