TURISTIČKA slika Dubrovnika u svibnju, pa i u lipnju, izgledala je poprilično depresivno i neobećavajuće. Dok su već tada autodestinacije, u prvom redu Istra, bilježile zavidne rezultate, Dubrovnik je, kao destinacija koja u prvom redu ovisi o letovima, kaskao. Ni sredinom srpnja situacija u Dubrovniku nije izgledala osobito zadovoljavajuće, no onda se krajem srpnja i početkom kolovoza dogodio snažan turistički rast kojemu se malo tko nadao i koji traje i dalje, čemu svjedoče i brojke Turističke zajednice grada Dubrovnika.
One pokazuju kako je 20. lipnja Dubrovnik ostvario tek 28 posto noćenja iz 2019. godine. Sredinom srpnja taj je broj prešao 50 posto u odnosu na 2019. godinu, pretpostavlja se potaknut uvođenjem direktnih letova iz SAD-a koji su bili odlično popunjeni, ali i otvaranjem britanskog tržišta iz kojeg dolaze Dubrovniku najvjerniji gosti. A onda se krajem srpnja odnosno početkom kolovoza situacija naglo poboljšala pa je Dubrovnik 9. kolovoza ostvario 76 posto noćenja u odnosu na 2019. godinu. Ugostiteljski objekti u povijesnoj jezgri su redovito popunjeni, baš kao i privatni smještaj te je trenutno iznimno teško pronaći slobodan apartman.
Ključ je u broju letova koji su odlično popunjeni
"Prema svemu sudeći, ova sezona će nadmašiti i najoptimističnija očekivanja. Uzroke tome trebamo tražiti prije svega u činjenici da je Hrvatska u ovom trenutku u prednosti nad mediteranskim konkurentima zbog relativno povoljne epidemiološke situacije, ali i nešto relaksiranijim mjerama, što nam zasigurno ide u prilog. Pozitivni rezultati vidljivi su i na dubrovačkom području, iako s malim zakašnjenjem u odnosu na sjevernije destinacije," kaže Nebojša Stojčić, profesor na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju te prorektor za poslovanje Sveučilišta u Dubrovniku.
Razlog naglom skoku vidi i u činjenici kako se od srpnja svjedoči znatno većem intenzitetu letova prema Dubrovniku nego što je to bio slučaj prošle sezone što je, smatra Stojčić, zasigurno doprinijelo boljim turističkim rezultatima.
"Ne treba zanemariti ni činjenicu da su i nama susjedne zemlje ove godine otvorile svoje granice pa smo ponovno privlačni i onom dijelu turista koji svoj odmor provode na proputovanju kroz više destinacija i zemalja," dodaje.
Bez obzira na spomenuto naglo poboljšanje dubrovačke turističke slike, Stojčić podsjeća na to kako su pandemija covida-19 i, posljedično, gospodarska kriza ostavile znatno dublji ožiljak na dubrovačkom turizmu zbog niza razloga.
"Loša prometna povezanost s ostatkom zemlje i zemljopisni položaj na krajnjem jugu u ljetnim mjesecima putovanje od Dubrovnika do Splita nerijetko čine višestruko dužim od putovanja od Splita do Zagreba, što cijelo područje čini manje atraktivnim onom dijelu turista koji našu zemlju posjećuju automobilom i koji zbog toga biraju sjevernije dijelove obale za svoj odmor". izjavio je Stojčić dodavši kako nešto skromnije rezultate u smislu broja noćenja i dolazaka u odnosu na ostatak zemlje ne treba gledati nužno kao zlo.
"Kroz veći dio proteklog desetljeća Dubrovnik je iskusio loše strane prekomjernog turizma i trenutna situacija predstavlja priliku za iskorak ka kvalitetom pokretanom održivom turizmu koji ne ide zajedno sa masovnosti i sezonalnosti kojim smo svjedočili proteklih godina," smatra Stojčić.
Dubrovnik ostvaruje vrlo dobre rezultate, ali autodestinacije i dalje u prednosti
Nebojša Stojčić, pročelnik katedre za turizam na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Josip Mikulić i Maruška Vizek s Ekonomskog instituta Zagreb istraživači su na projektu Tourcro Hrvatske zaklade za znanost koji nastoji istražiti učinke sezonalnosti i intenziteta turizma na ekonomske ishode hrvatskih gradova i općina. Za Mikulića je ovakav rasplet sezone u Dubrovniku, ali i ostatku Hrvatske očekivan.
"I prošle godine su se mnogi čudili kako se situacija naglo vratila na staro. A tada nismo imali djelotvorna cjepiva i puno manje se znalo se o virusu. Slike s Jadrana koje vidimo su ponovna potvrda da je turistička potražnja izrazito žilava te da će turisti putovati ako za to postoje uvjeti", kaže Mikulić koji podsjeća kako su najveći benefit imale destinacije koje su dostupnije automobilom od onih koje ovise o zračnom prometu.
"To se ogleda i u situaciji u Dubrovniku, koji je u prvih 10 dana kolovoza dosegao vrlo dobrih 77 posto noćenja u usporedbi s rekordnom 2019. godinom, dok je ovaj postotak na razini RH 92 posto. Dok nam brojni mediteranski konkurenti sigurno zavide na ovakvim rezultatima, činjenica je i da smo se vrlo brzo našli u starim problemima povezanim s prekomjernim turizmom", smatra Mikulić.
Vizek tvrdi kako se nagli skok u broju turističkih dolazaka u Hrvatsku, pa tako i Dubrovnik, događa i zbog komparativnih prednosti koje Hrvatska u ovom trenutku ostvaruje u odnosu na druge destinacije.
"Za razliku od konkurenata, Hrvatska je destinacija koja je dostupnija automobilom, imamo izdašnu ponudu privatnog smještaja u kojem je lakše ispoštovati epidemiološke mjere te bilježimo relativno povoljnu epidemiološku situaciju. Nije nebitno napomenuti ni da je naša vlada itekako svjesna da je turizam za Hrvatsku značajno važnija gospodarska grana u odnosu na našu glavnu konkurenciju, pa je i ove godine vidljivo da su svi napori vlade doista usmjereni na ostvarivanje koliko-toliko uspješne turističke sezone, što ne mora nužno biti slučaj u konkurentnim zemljama u kojima turizam u agregatnom iskazu ne utječe toliko značajno na ukupne ekonomske rezultate," tvrdi Vizek.
U kolovozu se očekuje dodatni porast avio prometa
Iako je jug Hrvatske odnedavno fizički spojen s ostatkom Hrvatske putem Pelješkog mosta, pravi benefiti bi se trebali dogoditi tek nakon što se i prometno poveže s matičnom zemljom, bez neumskog koridora i čekanja na granici. Stoga će sezona i dalje ovisiti o letovima. No, iz Zračne luke Dubrovnik su optimistični te se tijekom kolovoza očekuje još veći ostvareni promet u odnosu na srpanj, pod uvjetom da se nastavi povoljna epidemiološka situacija.
Prema podacima s kojima raspolažu, Zračna luka Dubrovnik je u srpnju ove godine ostvarila rast prometa od 300 posto u odnosu na lani, a značajno je narastao i broj ostvarenih operacija. Broj letova se znatno povećao pa ih tijekom vikenda bilježe više od 90, dok je u zadnjem tjednu srpnja ostvareno 247 letova. Promet se u prvoj polovici kolovoza nastavio dodatno povećavati.
Da je još hotela otvoreno, turistička slika bi vjerojatno bila još bolja
Dubrovački poduzetnici i zaposlenici u turizmu, vlasti, ali i ostatak građana koji neizravno egzistiraju od turizma zadovoljni su iznenadnim ostvarenim rastom. Vlasnik turističke agencije za privatni smještaj Nino Dubretić potvrđuje kako su smještajni kapaciteti odlično popunjeni, no upozorava kako bi turističke brojke vjerojatno bile još bolje da je na dubrovačkom području otvoreno više hotela.
"Kao destinacija smo se otvorili prema Britancima koji su spremni platiti i veću cijenu ako treba, no hotelskih kapaciteta je manje nego prije. Naravno kako privatni smještaj u toj priči oko manjka hotelskog kapaciteta ima najveći benefit. Nisam sasvim siguran kako bi više hotelskih kapaciteta značilo i veći broj noćenja, no ipak sam sklon vjerovati kako bi se prodali kapaciteti i još jednog ili dva otvorena hotela jer su svi ostali zaista zatrpani", kaže Dubretić dodavši kako se većina smještajnih kapaciteta bukira sedam dana prije dolaska gosta što je znatno kraći period nego prije.
"Možda se može reći kako se potencijalno tu izgubilo nešto novca koji je potrošen negdje drugdje jer gosti ne mogu naći smještaj. Naime, prema službenoj statistici Booking.coma, u vremenu pandemije covida-19, smještaj se rezervira u prosjeku sedam dana prije dolaska gosta, a prije je taj period bio 35 dana", izjavio je Dubretić.
Radne snage u ugostiteljstvu fali, ali zasad se uspješno balansira
No, turisti ne čekaju sada samo da se dubrovački smještajni kapaciteti oslobode kako bi ih mogli rezervirati za sebe, nego u redovima čekaju i kako bi sjeli u ugostiteljske objekte na području povijesne jezgre. Predsjednica Ceha ugostitelja Obrtničke komore Dubrovačko-neretvanske županije i Udruge poslovnih žena 'Krug' – ogranak Dubrovnik Nikolina Farčić podsjeća kako je i prije turističkog skoka u Dubrovniku bilo letova, no oni nisu bili dostatno popunjeni.
"U tom smislu bili smo suzdržani i u dodatnim zapošljavanjima. U međuvremenu je stabilna epidemiološka situacija učinila svoje te su se napunili i dodatno intenzivirali i uveli novi letovi. Istaknula bih ove godine francusko tržište. Sadašnje gužve nisu nešto što dubrovački turizam, odnosno ugostiteljstvo koje je oduvijek radno intenzivno, ne može savladati.
Često posežemo za rješenjima u smislu student servisa za dodatnu sezonsku radnu snagu. Pritisak na prostor unutar zidina je razumljiv jer se prvo unutar Grada popunjaju i smještajni i ugostiteljski kapaciteti. Rezervacije su zbog toga intenzivnija i sigurnija opcija. Oni koji se oslanjanju na šetnju uz mogućnost konzumacije nekad će se morati odlučiti za neke druge adrese ili neki drugi tajming", kaže Farčić koja se nada istome kao i ostatak Dubrovčana, pogotovo onih zaposlenih u turizmu – kako će stabilna epidemiološka situacija potrajati i kako će ove godine dočekati i rezultate postsezone, odnosno nastavak sezone u turistički aktivnom rujnu i listopadu.