JATA golubova na Trgu Taksim, koja se inače vuku naokolo punih trbuha zahvaljujući zrnevlju koje im dobacuju djeca, sada nasrću na nekoliko rijetkih prolaznika, uglavnom policajaca i novinara. Prizor više podsjeća na triler Ptice Alfreda Hitchcocka nego na jedan od najpopularnijih istanbulskih trgova koji je obično prepun Turaka i turista. Ništa što covid-19 izaziva širom svijeta nije normalno i uobičajeno, piše CNN.
Prošlog vikenda, turska vlada uvela je 48-satni policijski sat u 31 provinciji u kojima živi tri četvrtine turske populacije. Iako su kritičari vlade zagovarali ovakve stroge mjere u suzbijanju covida-19, početni učinak bio ja katastrofalan. Policijski sat bio je najavljen samo dva sata prije stupanja na snagu, što je uzrokovalo paničnu kupnju u nekim područjima. Ljudi su navalili na trgovine i pekarnice bez imalo obzira na mjere socijalnog distanciranja.
Društvene mreže bile su preplavljene crnim humorom na temu koronavirusa – suprug uhvaćen u kršenju policijskog sata bježi ostavljajući za sobom auto i ženu; muškarac pokušava izbjeći globu rekavši da ne govori turski, ali policija otkriva da to nije istina.
Turska ide svojim putem
Nakon kaosa s policijskim satom, piše CNN, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan obratio se naciji, tvrdeći da je Turska dovoljno snažna da zaštiti i pobrine se za svoje građane, istodobno pozivajući stanovništvo da ostane kod kuće i najavljujući još jedan vikend policijskog sata. U borbi protiv koronavirusa, Turska ide vlastitim putem, kao što to čini i na mnoge druge načine.
Tijekom ovog tjedna, naredba da se ostane kod kuće odnosi se samo na osobe mlađe od 20 i starije od 65 godine. Svim drugim građanima teoretski je dopušteno izaći, ali mnoge su male tvrtke zatvorene, restorani su otvoreni samo za dostavu i preuzimanje, banke rade ograničeno, a ne može se ući ni u parkove.
Nasuprot tome, gradilišta rade punom parom, kao i tvornice i ostala poduzeća koja nisu spremna podnijeti ekonomski udarac. Neki stručnjaci tvrde da djelomična ograničenja poput ovih u Turskoj mogu biti uspješna, sve dok oni ranjivi i dalje budu zaštićeni, a oni koji izlaze iz kuća budu slijedili odgovarajuće upute, ističe CNN.
„Radi se o alternativnoj strategiji. Osamdeset posto zaraženih se oporavilo. Dakle, ako se radi o zdravim osobama bez prethodnih zdravstvenih problema, onda je to apsolutno korisno. Jedina korist od zatvaranja je u tome da će širenje bolesti biti usporedno, a pritisak na bolnice ograničen“, rekao je dr. Muhammad Munir, virolog na Sveučilištu Lancaster u Velikoj Britaniji, objašnjavajući da odlazak zdravih ljudi u rutinsku kupnju ne mora nužno štetiti.
Dr. Jeremy Rossman, počasni viši predavač virologije na Sveučilištu u Kentu, kaže kako je prethodna tvrdnja upitna s obzirom na broj slučajeva o kojima Turska svakodnevno izvještava te da djelomično zatvaranje može biti učinkovito ako se provede dovoljno rano i ako u zemlji ima malo slučajeva ili ako je zaraza dosegnula vrhunac i zemlja polako izlazi iz karantene.
Zašto ne potpuna karantena?
„Većina zemalja koje se nalaze u sličnoj situaciji uvode potpuno zatvaranje. Djelomično zatvaranje može biti dobro, može održavati ravnotežu i omogućiti rad dijelu gospodarstva i istovremeno suzbijati epidemiju. Ovisi o tome koliko se stanovništvo pridržava smjernica i kako se na radnim mjestima provodi fizičko distanciranje i higijena ruku. No, s obzirom na kretanje zaraze u Turskoj, postoji rizik da to neće biti dovoljno“, rekao je Rossman za CNN.
Turska je među 10 zemalja na svijetu s najvećim brojem zaraženih koronavirusom i svakodnevno se otkriva više od 4000 novih slučajeva. Ali stopa smrtnosti je bitno niža nego drugdje, što izaziva sumnju. Turska medicinska asocijacija (TMA) kaže kako turska statistika o umrlima ne uključuje slučajeve koji snažno ukazuju na covid-19, ali su na testovima bili negativni.
„Liječnici u našoj asocijaciji kažu kako se pacijenti kod kojih je nakon smrti PCR test bio negativan, a CT ili klinički nalazi ukazuju na koronavirus, ne vode kao preminuli od covida-19“, piše TMA u svome izvještaju. PCR testovi se koriste kako bi se otkrio RNK virusa.
Turski ministar zdravstva Fahrettin Koca tvrdi da je turska stopa smrtnosti od tek nešto više od 2 posto posljedica velikog kapaciteta nacionalnog zdravstvenog sustava te protokola liječenja koji je drukčiji nego u drugim zemljama. Koca kaže da je turski pristup borbe protiv covida-19, za razliku od drugih zemalja, usredotočen na pronalaženje kontakata umjesto na opće testiranje ili testiranje nakon pojave simptoma. Turska također odgađa intubaciju korištenjem visoko frekventnog kisika na duže vrijeme, što navodno daje bolje rezultate.
Koca je dodao kako Turska protiv covida-19 koristi lijek protiv malarije hidroksiklorokin i japanski antivirusni lijek favipiravir mnogo ranije nego druge zemlje. Dr. Munir je, pak, jedan od mnogih medicinskih stručnjaka koji se protive uporabi lijeka protiv malarije. On kaže kako nuspojave nadmašuju svaku korist koju nosi primjena hidroksiklorokina.
"Pokušavamo spasiti živote"
„Liječenje ima vrlo mali učinak. Kad je u pitanju hidroksiklorokin, pacijenti bi se možda ionako oporavili od covida-19, ali nakon godinu dana mogu se pojaviti problemi sa srcem te gubitak vida. Zato nema dovoljno dokaza da bi se odobrila masovna primjena ovih lijekova“, kaže dr. Munir za CNN.
„Pokušavamo spasiti živote. Uvidjeli smo da se vrijeme koje pacijenti provode na intenzivnoj skrbi smanjuje kad dobivaju hidroksiklorokin prije nego što dođu do stanja da moraju na intenzivnu skrb“, rekao je dr. Nuri Aydin, predsjednik Medicinskog fakulteta Sveučilišta Cerrahpasa u Istanbulu.
Aydin kaže da još nema dovoljno podataka za objavu ovih otkrića te da će „vrijeme pokazati stvarne rezultate“. I dodaje da se još nešto radi drukčije. Umjesto da pacijenti leže na leđima, u Turskoj ih okreću na trbuh. Taj položaj, tvrdi Aydin, daje bolje rezultate. Turska je počela koristiti plazmu pacijenata koji su preboljeli covid-19 kod onih koji se još bore s bolešću.
Vlada kaže da mjesta u jedinicama intenzivnog liječenja ima dovoljno i da nema nestašice bolničkih kreveta. Turska je imala vremena za pripremu, jer je o prvom slučaju covida-19 izvijestila tek sredinom ožujka. Turski je bolnički sustav tako dobar da je ova zemlja postala destinacija za medicinski turizam.
U odgovoru na pandemiju koronavirusa, Turska je brzo razvila program proizvodnje i distribucije osobne zaštitne opreme koju sada šalje u više od 30 zemalja, među ostalim Veliku Britaniju, Španjolsku i Italiju. Ova je gesta solidarnosti i dobre volje možda ciljana kako bi se obnovile narušene veze Turske s njenim saveznicima u NATO-u. Ministarstvo edukacija pretvorilo je strukovne škole u Istanbulu i drugdje u radionice iz kojih izlaze maske, zaštitna odjela i kirurške haljine za uporabu unutar zemlje. Ostale proizvode vizire i tisuće litara dezinfekcijskih sredstava i drugih proizvoda za čišćenje.
Maske su obavezne na javnim mjestima kao što su tržnice, ali više se nigdje ne prodaju. Vlada je zabranila prodaju i sada ih besplatno dijeli u ljekarnama, a onima koji ne mogu izaći, dostavlja ih u njihove domove. Turska ublažava teret epidemije onima koji ostaju kod kuće tako što volontere i policiju šalje od vrata do vrata kako bi provjerili imaju li ranjive skupine sve što im je potrebno, ističe CNN.
Pozivni centri Acik Kapi (Otvorena vrata) otvoreni su u svakom okrugu i stariji građani kojima je određeno da borave u kućama mogu ih nazvati i zatražiti bilo kakvu uslugu, od dostave namirnica, lijekova do isplate mirovina. Eyup je jedna od najnapučenijih povijesnih istanbulskih četvrti, u kojoj telefoni stalno zvone.
Hoće li strategija biti uspješna?
Serdar Karakus, pomoćnik ravnatelja škole i Ugur Uyan, imam u obližnjoj džamiji, ovlašteni su podizati mirovine i dostavljati ih građanima koji to zatraže. Obojica su volonteri i kažu kako to rade iz osjećaja dužnosti prema zemlji i narodu.
„Moji su roditelji stariji. Živim u Istanbulu, a oni žive u Manatyi. Oni tamo dobivaju istu ovakvu uslugu zato što ja nisam tamo da im pomognem. Ali netko drugi je tamo. Pomažući starijima ovdje, ja zapravo pomažem svojim roditeljima“, objasnio je Karakus za CNN.
Nekoliko sati kasnije, CNN-ova reporterska ekipa pridružila se skupini policajaca koji su dijelili maske i Kolonyu, tradicionalnu tursku verziju sredstva za dezinfekciju ruku, koja se sastoji od 80 posto alkohola i obično ima miris limuna.
Sadet Seker ima više od 70 godina u živi sama. Njen suprug preminuo je prije nekoliko godina. Redovito telefonom komunicira sa svojom djecom. Ali posljednji put kad ih je zagrlila i imala bilo kakav fizički kontakt s njima bio je prije dva ili tri mjeseca. Nije sigurna. CNN-ovi reporteri pitali su je jesu li njena djeca u Istanbulu.
„Da, oni su u Istanbulu“, odgovara i počinje se tresti dok joj se oči pune suzama. Oni su tako blizu, a tako daleko. Hoće li ih Sadet uskoro moći vidjeti ovisi o tome hoće li turska strategija oko covida-19 biti uspješna.