HRVATSKA se spustila za tri mjesta na ovogodišnjoj ljestvici najnovijeg istraživanja Transparency Internationala o korumpiranosti zemalja u svijetu.
Podsjetimo, Transparency International nedavno je objavio rezultate opsežnog istraživanja o percepciji korupcije provedenog u 159 zemalja svijeta, koje su potom rangirane po CP Indeksu (Corruption Perception Index).
Hrvatska po najnovijem istraživanju zauzima 70. mjesto (pri čemu je prva država na popisu najmanje korumpirana, a posljednja najviše), a najviše od svega zabrinjava podatak da se naša zemlja nalazi među nekoliko najkorumpiranijih zemalja u Europi.
2004. godine Hrvatska je bila na 67. mjestu. No, iako je bolje plasirana od ostalih zemalja bivše Jugoslavije, isključimo li Sloveniju, hrvatski rezultat postavlja nas daleko iza prosjeka Euroske Unije.
Reakcija Southeast European Timesa na ovo istraživanje objavljeno je tjedna dana nakon istraživanja, a pišu kako korupcija u Hrvatskoj nakon više od desetljeća od izlaska iz komunizma još uvijek živi u društvu, što je bilo svojstveno i komunističkoj vlasti.
Dobre namjere hrvatskih političkih čelnika ne pretvaraju se uvijek u odlučnu volju kada se treba uhvatiti s pravim izazovima, piše portal.
Hrvatska se po razini korupcije našla u društvu zemalja kao što su Burkina Faso, Egipat, Lesoto, Poljska, Saudijska Arabija i Sirija. Poljska je ujedno i jedina članica EU s višom razinom korupcije od Hrvatske, dok je korupcija u Turskoj nešto manje raširena nego u Hrvatskoj.
Hrvatska je dobila ocjenu 3.5, dok je svjetski prosjek oko 4.11. Primjera radi, Island, Finska, Novi Zeland i Danska najmanje su korumpiranie zemlje. S ocjenom 9.7 Island je zemlja gotovo bez korupcije. Najkorumpiranije zemlje su Čad i Bangladeš koji su dobili ocjenu 1.7.
Slovenija je 31. na ljestvici s ocjenom 6.1, dok je Srbija 97, BiH 88, a Makedonija 103. na ljestvici.
Prema pisanju agencije France Pressea, hrvatske bolnice su među najkorumpiranijim institucijama u državi, dok je nedavno provedena anketa pokazala da gotovo 90 posto Hrvata smatra da je korupcija uobičajen način ponašanja.
Liječnici, ravnatelji bolnica, čelnici vladinih agencija i lokalni zaposlenici u vladajućim strukturama ocijenjeni su kao najkorumpiraniji među hrvatskim profesionalcima, rezultati su ankete.
Što se tiče institucija, sudstvo i zdravstvo imaju najlošiju reputaciju, kao i lokalna vlast.
Više od 50 posto ispitanika kazalo je kako bi korumpirane političare trebalo kazniti novčanim kaznama, zatvorom ili doživotnom zabranom rada u politici.
SET piše kako je u Hrvatskoj 20 posto nezaposlenih, a mito i osobna poznanstva imaju veliku ulogu kod nalaženja zaposlenja, dok nepotizam ili čvrste političke veze zadržavaju osobe na pozicijama za koje nisu kompetentne. Takav fenomen reflektira naslijeđe bivših režima, koji su poslušnima dodjeljivali privilegije, kada su veze i utjecaj bili najvažniji faktori.
Kako tvrde antikorupcijski eksperti, Hrvatska bi morala, ukoliko želi prekinuti s ovakvim naslijeđem, učiniti brze, odlučne korake, uključujući promjene zakona i mjera. Na taj bi način podigla razina transparentnosti vladajućih struktura.