Predsjednik Hrvatske liječničke komore Hrvoje Minigo kaže da je od 1996. Povjerenstvo za stručni nadzor primilo 599 pritužbi na medicinske pogreške te izdalo 33 upozorenja, 10 javnih opomena i u jednom slučaju oduzelo licencu.
Po podacima objavljenim u "Liječničkim novinama", u Njemačkoj se godišnje pokreće oko 30.000 takvih zahtjeva. Procjenjuje se da u SAD-u zbog medicinskih pogrešaka godišnje umre između 40.000 i 95.000 pacijenata.
Broj tužbi i pritužbi protiv liječnika u svijetu i u nas stalno raste, kaže bivši čelnik Liječničke komore Egidio Čepulić, što je posljedica porasta samosvijesti suvremenog pacijenta i njegove sve veće upućenosti u narav bolesti i moguće načine liječenja.
Svjesne da je nemoguće potpuno izbjeći pogreške i nepoželjne ishode medicinskih zahvata, europske liječničke udruge traže najbolji način obeštećenja pacijenata.
Jedan od načina je tzv. skandinavski model - novčana kompenzacija pacijentima bez ispitivanja individualne odgovornosti liječnika, osim u slučaju grešaka koje su izazvane zloporabama, nemarom ili nesavjesnim postupanjem.
U svojem osvrtu u "Liječničkim Novinama" Zlatko Domljan se zauzima za skandinavski model, jer time pacijent dobiva pravo na "pravičnu naknadu za štetu pretrpljenu tijekom zdravstvene zaštite" i onda kad nema nikakve krivnje liječnika i medicinskog osoblja.
Takav pristup koji težište stavlja na neku vrstu objektivne odgovornosti, oslobađa liječnika straha od preuzimanja rizika u situacijama kada se rizik mora preuzeti. Takav model obeštećenja najbolji je način suzbijanja tzv. "defanzivne medicine", mišljenja je Domljan.
I Željko Štamfelj u "Liječničkim novinama" upozorava da ishod liječenja nije isključivo posljedica dobrog ili lošeg liječenja, nego je često rezultat djelovanja brojnih činitelja. Primjerice, djelovanje lijeka ne može se predvidjeti sa stopostotnom sigurnošću.
Stoga se Štamfelj zauzima da se pacijente osigura od "rizika nepovoljnog ishoda liječenja". Ne može se za sve tražiti isključivog krivca u liječniku jer ako se to dogodi, liječnici će izbjegavati svaki mogući rizik pa i na štetu pacijenta.
Britanski stručnjak za pitanje obeštećenja pacijenata Bernhard Grewin istaknuo je na Forumu liječničkih udruga, održanom lani u Dubrovniku, primjer Švedske gdje godišnje ima oko 9.000 zahtjeva za kompenzacijom.
Od toga se odobrava oko 45 posto zahtjeva, a prosječna isplaćena kompenzacija iznosi oko 11.900 eura.
Procjenjuje se da je lani švedskim pacijentima ukupno isplaćeno oko 33.500.000 eura, što je oko 0,15 posto ukupne zdravstvene potrošnje u Švedskoj ili 4,9 eura po stanovniku.
Većina europskih liječničkih udruga priklonila se skandinavskom modelu, a i naši su liječnici za uvođenje prilagođenog takvog modela u Hrvatsku.
No, pritom treba znati da godišnja zdravstvena potrošnja u Švedskoj iznosi 22 milijarde eura, što je 11 puta više nego kod nas.
Može li Hrvatska s dvije milijarde eura predviđenih za zdravstvenu potrošnju slijediti taj put?