U Hrvatskoj su zabilježena četiri slučaja trovanja nakon konzumacije gaziranih pića, jedan u Rijeci i tri u Zagrebu. O čemu se radi i kakve su posljedice te kakvu hranu jedemo i kakvu vodu pijemo, bilo je riječi u Otvorenom na HRT-u.
Gastroenterologinja: Oporavak neće biti dugotrajan
"Prvi pacijent iz KBC-a Zagreb, nakon što je imao blaže simptome nakon konzumacije gaziranog pića, otpušten je kući. Utvrđeno je da ima blaže endoskopske ozljede nepca i gornjeg dijela jednjaka. Kod drugog pacijenta utvrđeno je da nema kaustičkih ozljeda jednjaka, i on je imao blaže simptome", kazala je liječnica Mirjana Kalauz, gastroenterologinja Odjela intervencijske gastroenterologije KBC-a Zagreb.
Dodala je kako su obojica primijetila pečenje i bol u ustima te otežano gutanje. "Oporavak neće biti dugotrajan, pacijenti će moći već danas uzimati kašastu hranu, a kroz par dana moći će prijeći na normalnu hranu.
Takve ozljede javljaju se nakon konzumacije sredstava za čišćenje koje pacijenti mogu uzeti nenamjerno ili namjerno. Razlika je između uzimanja kiselih i lužnatih tekućina, brža su i teža oštećenja sluznice kod lužnatih tekućina s obzirom na to da su ona viskozna i brže prianjaju uz sluznicu. Kisele tekućine brže skliznu kroz jednjak i više štete stvaraju tek u želucu", napomenula je Kalauz.
Prodekan FKIT-a: Trebamo vidjeti nalaz
Ernest Meštrović, prodekan Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, nije želio odgovoriti na pitanje o čemu se u ovom slučaju radilo.
"Trebamo vidjeti nalaz i onda rekonstruirati koji se scenarij dogodio. Od ozbiljnih proizvođača očekujemo, a Coca-Cola to jest, da imaju kvalitetan sustav provjere kvalitete koji bi mogao prevenirati ovakve neželjene slučajeve. Trebaju imati rigorozne kontrole kvalitete i one bi trebale utvrditi postojanje kontaminanta koji bi mogao ugroziti zdravlje. Jako je čudno što se ovdje dogodilo", kazao je Meštrović.
Komentirajući da se Römerquelle puni u Austriji, a Coca-Cola u plastičnoj boci u Zagrebu, potvrdio je da se radi o dvije različite linije i dvije različite tehnologije.
Analiza kiselosti obavi se za minutu
"Nakon što se pogon očisti, mora se raditi analiza i to se mora ponavljati sve dok se ne utvrdi neutralan ispir. To se moralo napraviti. Kontrola proizvodnje morala je dati zeleno svjetlo da se idu puniti boce. Teško mi je vjerovati da se radi o sustavnom previdu", dodao je Meštrović. Analiza kiselosti vode je gotova za minutu, dodao je, to rade studenti na prvoj godini fakulteta.
Ne može se doznati o kojoj kiselini/lužini je riječ, ali se može utvrditi je li tekućina opasna po zdravlje. Vjeruje da njegovi kolege već imaju naznake o čemu se radi.
Šefica zdravstvene ekologije na Štamparu: Proizvođači provode kontrole
"Sustav kontrole u Hrvatskoj, ulaskom zemlje u Europsku uniju, posložen je onako kako to propisuju europski propisi. Državni inspektorat kontrolira ulaz hrane na granici, a provode se i određene kontrole i monitorinzi unutar Hrvatske. Najvažnije je to što su proizvođači sami najodgovorniji za stavljanje na tržište ispravne hrane, oni su ti koji moraju provoditi sustavne kontrole", kazala je profesorica Jasna Bošnir, voditeljica Službe za zdravstvenu ekologiju u NZJZ-u Andrija Štampar.
Potvrdila je da sve velike kompanije imaju dobro razvijen HACCP sustav za kontrolu proizvodnje, ali i svih ulaznih sirovina.
"U zadnjih par godina u kontrolama hrane iskaču ostaci pesticida. To je broj jedan. Tu su i mikotoksini, raznorazni aditivi. Imate slučajeva i kad kvaliteta proizvoda ne odgovara. Ima i dosta neispravnih uzoraka", dodala je Bošnir.
"Kad dođe do incidenta ili potencijalnog incidenta, aktivira se sustav brzog uzbunjivanja za hranu i za hranu za životinje. Sustav funkcionira 24 sata, 365 dana u godini i mi promptno reagiramo na svaki incident, pa čak i na potencijalni incident", naglasio je Dražen Knežević, voditelj Centra za sigurnost hrane u Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu.