Britanski Times prenosi kako bi vulkan na ledenjaku Eyjafjallajokull mogao biti tek uvod u erupcije mnogo jačih i većih vulkana na Islandu, koji bi narednih nekoliko desetljeća mogli značajno poremetiti svakidašnji život u Europi. Među njima su najopasniji Katla, Grimsvotn, Hekla i Askja.
Budi se i opasna Katla?
Znanstvenici su rekonstruirali eruptivne cikluse islandskih vulkana unatrag 1.100 godina, utvrdivši pravilne razmake u kojima se ponavljaju periodi njihovih mirovanja i aktivnosti. Zaključili su da se faza mirovanja posljednjih pet desetljeća približava kraju, a spomenuta četiri vulkana već pokazuju prve znake aktivnosti.
Vulkanolog Thor Thordarson sa škotskog Sveučilišta u Edinburgu upozorio je da bi Eyjafjallajokull, sudeći po prijašnjem ciklusu eruptivnog razdoblja, mogao biti aktivan i izbacivati vulkansku prašinu i kamenje mjesecima, pa čak i godinama, a njemu najbliži vulkan Katla u pravilu se do sada aktivirao nakon Eyjafjallajokulla. Stručnjaci pak upozoravaju kako Katla već pokazuje neke skrivene znake prema kojima se može zaključiti da bi se i ona uskoro mogla probuditi.
Thordarson tvrdi kako je aktivnost vulkana povezana sa pomicanjima Zemljine kore, koja stvaraju napetost ispod Zemljine površine. Kako ta napetost raste, sve više vulkana eruptira, upozorava škotski vulkanolog i dodaje kako bi zemlja mogla biti usred takvog perioda. Geolozi također upozoravaju kako su primijetili otapanje ledenjaka na vrhu vulkana Hekla, koja je od 874. godine eruptirala 20-ak puta, što bi moglo ukazivati na proces podizanja magme.
Vulkan Laki utjecao je na klimu, ali i na povijest Europe
Opasnost predstavlja još jedan aktivni islandski vulkan - Grimsvotn, koji leži ispod debelih naslaga leda glečera Vatnajokull. Posljednja erupcija Grimsvotna 1996. godine otopila je veći dio ledenjaka i izazvala velike poplave na Islandu.
Jedna od ranijih erupcija Grimsvotna krajem 18. stoljeća bila je povezana s buđenjem vulkana Laki, koji je eruptirao 1783. godine, a goleme količine vulkanske prašine i pepela koje je vulkan izbacio u atmosferu izmijenile su klimu i zahladile čitavu sjevernu hemisferu naredne tri godine. Direktna posljedica zahlađenja bio je smanjen urod žitarica u čitavoj Europi, koji je izazvao glad i smrt oko dva milijuna ljudi, a svi su ti događaji, kako tvrdi Times, bili svojevrsni «okidač» za francusku revoluciju nekoliko godina kasnije (1789.).