Screenshot: Rumble
ULICAMA Pamplone, ali i diljem Španjolske, tri dana za redom trajali su prosvjedi protiv sudske presude petorici muškaraca u dobi od 27 do 29 godina, koji su osuđeni za seksualno zlostavljanje, ali ne i silovanje osamnaestogodišnje djevojke tijekom festivala Svetog Fermina poznatog po utrci pred bikovima u ovom gradu na sjeveru zemlje.
Naime, suđenje koje je izazvalo veliki interes u Španjolskoj završilo je ovog četvrtka presudom suda regije Navarre u kojoj je pet mladića iz Seville, nazvanih u medijima La Manada („Čopor“) po imenu WhatsApp grupe u kojoj su dijelili video uratke svog čina, osuđeno na devet godina zatvora zbog seksualnog zlostavljanja, ali ne i silovanja koje je unutar španjolskog zakonodavstva veći, ali i mnogo teže dokaziv zločin. Tužitelji koji su tražili kaznu od 22 godine najavili su žalbu, no to nije spriječilo lavinu reakcija, na čijoj se „mapi ogorčenja presudom“ nalaze gotovo svi veći gradovi Španjolske.
„Tsunami prosvjeda“, kako su ih mediji nazvali, iniciran je događajima koji su se dogodili u ljeto 2016. godine. Tada osamnaestogodišnja djevojka bila je na ljetnom festivalu odakle su je mladići koje je netom upoznala trebali otpratiti do auta, ali su je na prevaru odveli u napušteni hodnik i silovali. Nakon što su otišli, djevojka je ostala sama i bez mobitela u nepoznatom gradu.
"Sama i bez telefona, počela sam plakati jer sam samo željela otići u auto i smiriti se. Osjećala sam se tupo i sjela sam na klupu", ispričala je djevojka u iskazu koji je u prosincu objavio list Noticias de Navarra. Na klupi je dočekala zoru kada su počeli prolaziti ljudi, a jedan par, vidjevši je uplakanu i samu, pozvao je policiju.
Kasnije se ispostavilo kako su muškarci sve snimili mobitelom i snimku dijelili putem WhatsAppa hvaleći se. Odvjetnici grupe La Manada tvrdili su da je djevojka pristala na spolne odnose jer na snimci nije rekla "ne" te je držala zatvorene oči, a prije je pila sangriju. Suci nisu potvrdili da je bila riječ o silovanju za što je po kaznenom zakonu potrebno zastrašivanje ili nasilje. Poseban bijes javnosti izazvala je i činjenica da je jedan od trojice sudaca smatrao kako nikakva kazna za mladiće iz La Manade nije potrebna.
Osim u samoj Pamploni, gradu od nešto manje od dvjesto tisuća stanovnika, gdje se ove subote okupilo preko trideset tisuća ljudi, kako javljaju španjolski mediji, prosvjedovalo se i u Madridu, Barceloni, Valenciji, Alicanteu i drugim većim i manjim gradovima, uključujući Sevillu, rodno mjesto mladića iz La Manade, te je pokrenuta online peticija koju je potpisalo više od 1,2 milijuna ljudi. Pod sloganom "To nije seksualno zlostavljanje, to je silovanje!" Feministički pokret Pamplone, organizatorice tamošnjeg prosvjeda, zatražile su smjenu sudaca te promjenu zakona.
"Ovo je jasan odgovor ne samo na presudu već na nasilje patrijarhata koje mi žene svakodnevno podnosimo", objasnila je Uxue Álvarez iz FPP.
Ubrzo nakon presude na Twitteru je pod oznakom #cuentalo (ispričajte) reagiralo tisuće žena koje su podijelile svoja iskustva sa zlostavljanjem, a posebnu pažnju izazvale su i karmelićanke iz samostana u Baskiji koje su svoju podršku izrazile putem Facebooka.
"Mi živimo zatvorene, nosimo odjeću skoro do koljena, ne izlazimo van (osim u hitnom slučaju), ne idemo na zabave, ne pijemo alkohol i prisegnule smo za djevičanstvo. To je naš izbor koji nas ne čini ni boljim ni gorim od drugih, iako smo zbog toga paradoksalno slobodnije i sretnije od mnogih. I pošto je to naš slobodan izbor branit ćemo svim raspoloživim sredstvima (ovo je jedan od njih) za pravo svih žena da rade suprotno od nas bez da ih se osuđuje, povređuje, plaši, ubija ili ponižava zbog toga", napisale su baskijske časne sestre.
Oglasili su se i predstavnici vlasti te oporbeni političari. Premijer Mariano Rajoy iz stranke desnog centra PP izjavio je kako će proučiti moguću promjenu Kaznenog zakona u dijelu koji se tiče seksualnih zločina. Nešto oštriji bili su predstavnici oporbe. "Ona je rekla NE. Vjerujemo ti i nastavit ćemo ti vjerovati. Ako ono što je učinila #LaManada nije nasilje grupe protiv žene koja se ne može obraniti, što onda podrazumijevamo pod nasiljem?", pitao se na Twitteru Pedro Sánchez iz stranke lijevog centra PSOE. "Sramota i gađenje", napisao je Pablo Iglesias, glavni tajnik Podemosa, treće političke snage u zemlji.
Senzibilitet prema pravima žena Španjolci i Španjolke pokazali su i 2013. kad su organizirani jedni od najvećih prosvjeda El tren de libertad (Vlak slobode) na kojem je sudjelovalo više desetaka tisuća ljudi u cijeloj zemlji zbog najave o restrikcijama u zakonu o pobačaju.
Je li u Hrvatskoj moguće da se ljudi okupe u većem broju zbog pitanja zaštite i očuvanja prava žena, pitali smo Mirjanu Kučer iz splitske udruge Domine koja je organizirala paljenje lampiona za žene žrtve nasilja na splitskoj Matejuški u vrijeme kad su konzervativne organizacije uoči izglasavanja Istanbulske konvencije prosvjedovale ispred crkve Svetog Frane, poznate po nedavnom zataškavanju potencijalnih slučajeva pedofilije unutar svojih redova.
"Ne možemo reći da u Hrvatskoj ljudi ne izlaze na ulice, pa i kad nisu zadovoljni sudskim odlukama, doduše ne tako masovno kao u Španjolskoj, ali je pitanje zašto izlaze - za veće privilegije ili za dokinuta prava", smatra Kučer te naglašava kako je feministički pokret te svijest o ravnopravnosti spolova, čemu u prilog ide činjenica da su oni prije skoro desetak godina uveli obavezni roditeljski dopust za očeve od najmanje 3 mjeseca, razvijena u Španjolskoj, kao i solidarnost sa ženama u borbi za njihova prava.
Iako je hrvatska praksa po pitanju silovanja zabrinjavajuća, o čemu je u svom istraživanju koje obuhvaća četiri hrvatska suda u najvećim gradovima od 2008. do 2012. godine pisala znanstvenica Ivana Radačić te uočila da su kazne relativno niske (3,6 godina), da postupci često dugo traju te da su generalno traumatizirajući za žrtvu, a i prenose mitove o silovanju i rodne predrasude, prema mišljenju Mirjane Kučer malo je vjerojatan sličan scenarij u Hrvatskoj.
"Ne vjerujem da bi na hrvatskim ulicama bili ovakvi prosvjedi za konkretno ovaj problem", zaključuje Mirjana Kučer te kaže da uz te razlike sličnost Španjolske s Hrvatskom, ali i ostatkom svijeta, leži u nedovoljnoj edukaciji sudaca te društva u cjelini koje ne prepoznaje nasilje nad ženama.
"Dakle, edukacija sudaca, senzibilizacija društva i solidarnost sa ženama čija su prava ugrožena za mene su tri glavne lekcije koje možemo naučiti iz ovih događaja u Španjolskoj. Uz, naravno, glavnu poruku kad žena kaže 'ne,' onda je to 'ne' i nasilje nad ženama se ne smije tolerirati i relativizirati kroz sustav", zaključuje Kučer u razgovoru za Index.