IAKO posljednjih tjedana bilježi rekordne brojke zaraženih koronavirusom, Hrvatska ne bi izdržala novo "zaključavanje" gospodarstva.
Repriza lockdowna iz ožujka i travnja, naime, za ogroman bi broj tvrtki, upozoravaju ekonomisti i poduzetnici, najvjerojatnije značila i stavljanje ključa u bravu, nezaposlenost bi dosegla rekordne razine, a nacionalno bi gospodarstvo doživjelo slom, dok bi se država našla na rubu bankrota. Stoga poduzetnici upozoravaju kako bi novi lockdown bio najgore rješenje.
Nova karantena je najgora opcija
"Ne, nikako! Još jedan lockdown od nekoliko mjeseci i mi smo gotovi. To bi bila najgora opcija, naše tvrtke jednostavno nemaju novaca da mogu izdržati još jedno zatvaranje ekonomije. A ni država nema novaca za tako nešto", upozorava za Index suosnivač udruge Glas poduzetnika Hrvoje Bujas.
"Hrvatska ne bi izdržala još jedan lockdown, njeno je gospodarstvo previše ovisno o potrošnji, turizmu i trgovini, a novo zatvaranje gospodarstva bilo bi katastrofalno kako za većinu ekonomskih djelatnosti, tako i za školstvo, zdravstvo i proračune države i lokalnih jedinica", kaže za Index i upravitelj Westgatea Denis Čupić.
Dodaje kako i podaci iz proljetnog lockdowna dovoljno jasno pokazuju kakve su bile i kakve bi mogle biti posljedice zaustavljanja najvećeg dijela ekonomske aktivnosti u zemlji.
Hrvatska među najpogođenijima koronakrizom u EU
Tako, primjerice, podaci državne statistike za drugo tromjesečje - u kojem je travanj, a u nekim djelatnostima i dio svibnja, bio u znaku "zaključavanja" gospodarstva - pokazuju da je Hrvatska imala pad gospodarske aktivnosti od čak 15,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje po čemu spada među članice EU koje su najpogođenije koronakrizom. Potrošnja kućanstava u istom se razdoblju srušila 14 posto, investicije su potonule 14,7 posto, dok se izvoz roba smanjio 10,9 posto, a usluga čak 67,4 posto. Snažno je pao i uvoz pa smo u drugom ovogodišnjem tromjesečju uvezli za četvrtinu manje roba nego u drugom lanjskom kvartalu, a usluga čak 42,5 posto manje.
Lošim brojkama tu nije kraj. U travnju, dok je trajao lockdown, industrijska nam je proizvodnja, prema podacima DZS-a, pala 11 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Istodobno, promet u trgovini na malo urušio se 25,5 posto, dok se opća razina maloprodajnih cijena smanjila 0,2 posto. Pala je i potrošnja električne energije pa smo, kako pokazuju novi podaci Eurostata, u travnju potrošili 10,3 posto manje struje nego u istom lanjskom mjesecu, što je ponajprije posljedica zatvorenih ureda, hotela i ugostiteljskih objekata.
Jedino što je i u vrijeme lockdowna poraslo bile su nezaposlenost i državna potrošnja. Naime, u travnju ove godine imali smo, kako pokazuju podaci državne statistike, 21,5 posto više nezaposlenih nego u istom lanjskom mjesecu, što je posljedica vala otpuštanja radnika u dijelu hrvatskih tvrtki u vrijeme karantene. S druge strane, državna je potrošnja u drugom kvartalu porasla 0,7 posto, što je rezultat primjene mjera za očuvanje radnih mjesta i ostalih pokušaja vlasti da u koronakrizi spasi što se može spasiti od gospodarstva.
Ekonomije zapadnog tipa ne mogu dugo izdržati lockdown
"I ovo iskustvo pokazuje da ekonomije zapadnog tipa ne mogu dugo izdržati karantenu. S obzirom na strukturu hrvatskoga gospodarstva, koja je uglavnom uslužnog karaktera, novi bi lockdown imao devastirajuće posljedice i tu bismo već mogli govoriti o slomu gospodarstva. Nemojmo zaboraviti da je lockdown na proljeće doveo do velikog rasta proračunskog deficita i javnoga duga u europskim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj, a neke je zemlje bacio na sam rub bankrota", objašnjava za Index Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta.
Hrvatska je, srećom, izbjegla takav najcrnji scenarij, što dobrim dijelom može zahvaliti i kakvoj-takvoj turističkoj sezoni, no to ne znači da je situacija dobra. Naprotiv, smatra Lovrinčević, još jedno "zaključavanje" gospodarstva imalo bi katastrofalne posljedice. Šanse za spas hrvatske ekonomije u nadolazećim, teškim mjesecima naš sugovornik vidi u graditeljstvu i, donekle, poljoprivredi, budući da bi rast tih dviju djelatnosti mogao ublažiti pad hrvatske ekonomije u ovoj godini.
Novu karantenu nitko ne očekuje, ali nisu isključeni neki njeni elementi
Dodaje i kako nitko u ovom trenutku ne može predvidjeti kretanje koronavirusa, ali ne vjeruje da će se ni Hrvatska ni druge zemlje odlučiti za tako radikalan potez kao što je ponovno "zaključavanje" gospodarstva. Doduše, ne isključuje mogućnost da se pojedini elementi karantene, poput ograničavanja slobode kretanja, pa čak i zatvaranja pojedinih djelatnosti, primjene u pojedinim regijama koje će koronavirus na jesen i zimu najteže poharati, ali smatra da bi tako nešto bila samo krajnja opcija, i to za razmjerno mala područja, žarišta, a nikako za velike gradove ili cijele zemlje. I u tom slučaju, dodaje, neophodna bi bila financijska pomoć EU. Naš sugovornik upozorava i na nedostatak ujednačene politike EU prema koronakrizi, zbog čega posljedice trpi i hrvatsko gospodarstvo.
"EU definitivno nedostaje zajednička politika oko mjera za borbu protiv koronavirusa. Nedostatak te zajedničke politike prelijeva se i na gospodarstvo, što se onda vidi, primjerice, u prometu. Ta neusklađenost politika nanosi velike štete nacionalnim ekonomijama, jednake onima koje je nanio sam virus", upozorava Lovrinčević.
I Čupić smatra da bi naglasak trebao biti na dosljednijoj provedbi epidemioloških mjera, a ne na mogućnosti uvođenja nove karantene.
"Potrebno je kvalitetnije provoditi mjere koje već imamo, pout opreza u društvenim kontaktima, veće higijene, nošenja maski i dezinfekcije. Te se mjere pokazuju učinkovitima u borbi protiv koronavirusa. U svakom slučaju, bolje su od lockdowna", poručuje Čupić.
Poduzetnici se žale da im je proljetni lockdown već nanio ogromnu štetu
Poduzetnici s kojima smo razgovarali podsjećaju i da im je "zaključavanje" ekonomije nanijelo priličnu štetu u poslovanju. Već i to je, ističu, dovoljan argument protiv novog lockdowna.
U vrijeme karantene požeška je drvna industrija Spin Valis, kaže nam njen čelni čovjek Zdravko Jelčić, zabilježila 20 do 25 posto manji promet. Nakon "otključavanja" gospodarstva i okretanja novim kupcima šteta je uglavnom nadoknađena, ali nova bi karantena nanijela nove gubitke.
"Novi lockdown bi bio katastrofa. Sad već imamo bogato iskustvo s koronavirusom, radi se i na pronalasku cjepiva pa ne očekujem da bismo ušli u novu karantenu", kaže Jelčić.
Ni u špediterskoj tvrtki Primaco ne žele razmišljati o potencijalnom novom lockdownu i posljedicama koje bi on nanio kako njihovu poslovanju, tako i hrvatskom gospodarstvu u cjelini. Čelni čovjek Primaca Petar Šimić kaže da su u vrijeme proljetnog lockdowna imali pad prihoda od oko 23 posto, njihovi su kamioni u jednom trenutku čak morali i stati, a vozači su morali ići u izolaciju. Otkako su uvjeti poslovanja olabavljeni, tvrtka ima rast prihoda i sada očekuju da će godinu zaključiti s oko 10 posto manjim prihodima nego prošle godine. I to već dovoljno govori, napominje naš sugovornik, koliko ih je koštala karantena.
"Novi lockdown bi bio jako loš scenarij", zaključuje Šimić.
Ne iznenađuje stoga što i iz vlade stalno poručuju kako u Hrvatskoj neće biti novog lockdowna. Nova bi karantena bila prava giljotina za hrvatsko gospodarstvo koje je koronakriza već snažno udarila. Ipak, podaci o kretanju koronavirusa ne idu nam u prilog. Zato će vladajući, poručuju stručnjaci, morati balansirati između mjera za očuvanje zdravlja građana i onih koje će ekonomiji omogućiti opstanak. Kako sada stvari stoje, to će biti pravi hod po žici.
Do kraja godine slijede novi otkazi i rezanja plaća
Kojom god se brzinom u nastavku godine bude razvijala koronakriza, a što će, već sada je jasno, u velikoj mjeri ovisiti o kretanju koronavirusa i sposobnosti pronalaska lijeka i cjepiva, izvjesno je da nas čekaju teška vremena. Na to, uostalom, upućuju i podaci o 50.000 radnih mjesta koje je koronakriza izbrisala u prvom naletu. Ako je suditi po najavama poslodavaca okupljenih u udruzi Glas poduzetnika, mnoge će tvrtke najesen morati staviti ključ u bravu. Još više njih morat će otpuštati, a brojni će se radnici naći pred izborom - gubitak posla ili smanjenje plaće.
U javnom sektoru na snazi je, čini se, "zamrzavanje" plaća, odnosno odustajanje od lani dogovorenih povišica dok se situacija s koronakrizom ne smiri.
U nastavku godine, kako to predviđaju ekonomisti, a o čemu je već pisao Index, može se očekivati rast nezaposlenosti, iako nitko u ovom trenutku ne može procijeniti s kolikim bismo brojem nezaposlenih mogli dočekati kraj godine. To će, naime, ovisiti ne samo o kretanjima u Hrvatskoj nego i o zbivanjima u njenim vodećim gospodarskim partnerima, poput Italije, Njemačke, Austrije ili Slovenije, s kojima je hrvatsko gospodarstvo vezano pupčanom vrpcom, a koje je koronakriza također bacila na koljena.
Među glavnim potencijalnim gubitnicima u narednom razdoblju analitičari obično navode uslužne djelatnosti, kako turizam, tako i osobne i poslovne usluge. Problemi čekaju i trgovinu, s obzirom na to da su potrošači u kriznim vremenima znatno oprezniji u trošenju novaca. U tom poslovnom bazenu, po svemu sudeći, mogu se tražiti i novi kandidati za burzu rada.
Pravi oporavak tek 2023. godine
Pitanje je i koliko će dugo trajati kriza koju je izazvao koronavirus. Lovrinčević je ranije za Index kazao da je već sada jasno da ona neće biti tako kratka kako se na početku pandemije mislilo. Štoviše, u hrvatskom slučaju, dodaje, mogla bi biti dublja i dugotrajnija, a oporavak će trajati godinama.
"Tek krajem 2023. mogli bismo se vratiti na razinu na kojoj smo bili krajem 2019. godine", smatra Lovrinčević.
Naravno, i to će ovisiti o kretanju samog virusa i odgovoru na njega.