Osobito neprihvatljivim Gredelj smatra uvođenje kaznenog djela kršenja zakona za suce, po kojem bi kazneno odgovarali ako bi s namjerom presudili u korist ili na štetu stranke u postupku. UHS se protivi i uvođenju kazne doživotnog zatvora, te strožijom kaznom zbog pritisaka na suce.
Ta kazna ne bi više bila samo novčana i ograničena na šest mjeseci zatvora, već bi se povisila na godinu dana zatvora, čime se ugrožava sloboda medija, napomeno je Gredelj, pozvavši novinarsku udrugu da reagira.
Željko Horvatić, predstojnik katedre Kaznenog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu podsjetio je na zaključak profesora pravnih fakulteta iz listopada prošle godine da je reforma kaznenog prava preuranjena i da ne smije biti u funkciji dnevno-političkih ciljeva.
Horvatić uvođenje kazne doživotnog zatvora smatra nehumanom i dijelom općeg povećanja represije. "Time zakonodavac pokušava stvoriti utisak da nešto čini na sprječavanju kriminala, a ustvari samo prebacuje odgovornost za suzbijanje kriminala na sudstvo", kazao je.
On smatra da povišenje kazni nije u skladu s proklamiranom vladavinom prava, te da se time kriminal ne suzbija.
Za doživotnu kaznu zatvora rekao je da je to stvar matematike, te da je upitno koliko računanje na kaznu od 40 godina ili na doživotni zatvor može "destimulirati kriminalce".
Za razliku od oštre kritike predloženog povećanja represije, Horvatić kaznenu politiku važećeg Kaznenog zakona iz 1997., kada je bio na čelu radne skupine za donošenje zakona, ocjenjuje realnom.
"Novim kaznenim djelom za suce zakonodavac i dalje razara poljuljano povjerenje u pravosuđe i poručuje da sucima ne treba vjerovati", rekao je Horvatić.
Napomenuvši da pooštrenje kazne zbog pritisak na suce ide u korist sudaca, Horvatić je pohvalio nesebično zalaganje UHS-a za interese novinara i slobodu javne riječi.
Predsjednik Udruge državnih odvjetnika Ivan Galović protivi se novom kaznenom djelu kršenja zakona koje bi se, osim na suce, odnosilo i na državne odvjetnike i javne bilježnike. On je napomenuo i da po postojećem zakon pravosudni dužnosnici mogu kazneno odgovarati za zloporabu ovlasti na temelju više odredbi.
Galović ne smatra pravosudne dužnosnike bezgrešnima ali drži da pitanje njihove kaznene odgovornosti ne treba izdvajati u posebno kazneno djelo.
Za razliku od Horvatića, smatra da je kaznena politika preblaga i da dovodi do "relativizacije negativnih posljedica kaznenog djela".