Suočena s teškom demografskom krizom koju je ruska invazija dodatno produbila, Ukrajina je pokrenula program kojim vojnicima plaća zamrzavanje sperme kako bi osigurala budućnost nacije. Maksm, 35-godišnji pripadnik Nacionalne garde, jedan je od onih koji su iskoristili tu mogućnost, ističući da se ne radi samo o osobnoj odluci, već o opstanku čitavog naroda.
Maksim nema problem govoriti o svojoj spermi. Štoviše, kaže da bi volio da više pripadnika ukrajinske vojske razmišlja o plodnosti – ili barem da o tome otvoreno razgovaraju.
"Naši muškarci umiru. Ukrajinski genski bazen nestaje. Ovo je pitanje opstanka naše nacije", kaže 35-godišnji pripadnik Nacionalne garde Ukrajine u telefonskom razgovoru s BBC-jem, javljajući se s položaja negdje na istočnoj bojišnici. Nedavno je, tijekom dopusta, na nagovor supruge otišao u kliniku u Kijevu i ostavio uzorak sperme. Uzorak je zamrznut bez naknade, u sklopu programa namijenjenog vojnicima na službi.
Ako bi Maksim poginuo, njegova supruga mogla bi iskoristiti uzorak kako bi pokušala dobiti dijete koje su oduvijek željeli.
No, Maksim kaže da bi zamrznuta sperma mogla biti ključna za osnivanje obitelji bez obzira na ishod rata. "Bilo da si na samoj nultoj točki bojišnice, ili 30, pa čak i 80 kilometara iza, nema nikakve garancije da si siguran", kaže, objašnjavajući da ruski dronovi stalno nadlijeću područje.
"To znači stres, a to utječe – reproduktivna sposobnost opada. Moramo razmišljati o budućnosti i o budućnosti naše ukrajinske nacije", navodi.
Privatne klinike za potpomognutu oplodnju počele su nuditi krio-pohranu vojnicima i vojnikinjama 2022. godine, na početku ruske totalne invazije na Ukrajinu. Mogu besplatno zamrznuti spermu ili jajne stanice u slučaju da budu ranjeni ili da im plodnost bude narušena.
Sljedeće godine u proces se uključio i parlament, koji je regulirao praksu i osigurao državno financiranje. "Naši vojnici brane našu budućnost, ali mogu izgubiti vlastitu, zato smo im htjeli dati tu priliku", kaže zastupnica Oksana Dmitrieva, koja je sudjelovala u izradi zakona, kako prenosi BBC.
"To je podrška njima, kako bi kasnije mogli iskoristiti svoju spermu", govori.
Prvotni prijedlog izazvao je burnu reakciju javnosti jer je predviđao da se svi uzorci unište u slučaju smrti donora. To je postalo poznato kada je jedna ratna udovica pokušala dobiti dijete uz pomoć suprugove zamrznute sperme, ali joj je to bilo onemogućeno.
Zakon je potom izmijenjen pa se sada svi uzorci vojnika čuvaju besplatno do tri godine nakon njihove smrti te su dostupni partneru uz prethodnu pisanu suglasnost.
Program ima i širu demografsku dimenziju. Ukrajina je i prije ruske invazije imala ozbiljnu demografsku krizu, a rat ju je dodatno pogoršao – velik broj muškaraca, među njima najmlađih i najzdravijih, poginuo je na bojištu.
Istodobno su milijuni ljudi, uglavnom žena, napustili zemlju kao izbjeglice. Četiri godine poslije mnoge su i dalje u inozemstvu jer život u Ukrajini ne postaje lakši.
To se jasno osjeti i u Kijevu. BBC opisuje susret sa zastupnicom Dmitrievom u hotelskom predvorju, gdje razgovaraju bez skidanja kaputa: zbog ruskih napada na energetsku mrežu ove zime, tisuće zgrada u gradu ostale su bez grijanja.
"Razmišljamo i o budućnosti i o svim mladim ljudima koje smo izgubili. Moramo ih nadomjestiti", kaže Dmitrieva. "Ovo je mali korak za poboljšanje demografske situacije." Na svojim posjetima bojišnici potiče vojnike da razgovaraju o seksualnom životu i problemima s plodnošću – i da razmisle o zamrzavanju sperme.
"Isprva im je neugodno, ali razgovaramo i kažem im da kažu drugima, i onda dođu i naprave to", kaže pa dodaje: "Ako imaju tu priliku, zašto ne? Ne boli!"
Državni Centar za reproduktivnu medicinu u Kijevu počeo je primati vojnike u program zamrzavanja sperme u siječnju. Zasad ih se prijavilo tek desetak, ali u klinici očekuju rast interesa. "Očekujemo veliku potražnju. Imamo velika očekivanja", kaže ravnateljica Oksana Holikova za BBC, vodeći novinare prema laboratoriju u kojem se biomaterijal prikuplja, priprema i pohranjuje.
Veliki spremnici otvaraju se uz oblak nalik suhom ledu, otkrivajući dugačke tanke cijevi sa zamrznutim uzorcima sperme. Ti hodnici svjedoče i o skrivenim posljedicama rata: tek jedno novorođenče u krevetiću i jedna žena u trudovima. Broj trudnica u klinici pao je za polovicu od početka rata.
"Ako su žene pod stresom, mogu imati problema s menstruacijom. Sve je povezano", kaže Holikova. "Oko 60 posto mojih pacijentica uzima antidepresive, uključujući osobe s napadajima panike zbog projektila i dronova."
Neke pate od onoga što ona naziva "sindromom odgođenog života" – odgađaju velike životne odluke, uključujući rađanje djece. "Žene se boje zatrudnjeti ako će završiti trčeći u sklonište", navodi.
Ukrajini je, stoga, svako novorođeno dijete dragocjeno.
No zakonodavni okvir ne funkcionira uvijek bez problema. Katerina Mališko i njezin suprug Vitalij neko su vrijeme pokušavali dobiti dijete. Ona vjeruje da su problemi sa začećem barem djelomično posljedica rata.
"Sav taj stres i neprospavane noći", kaže Katerina za BBC. "Svaka noć je kao lutrija – ne znaš hoćeš li se probuditi."
Mladi par ove bi godine slavio četvrtu godišnjicu braka, možda i s novorođenčetom. Prošle zime imali su tri održiva embrija u klinici, a Katerini je trebao biti izvršen prijenos u maternicu. Tada je Vitalij poginuo.
"Bio je to zravan pogodak navođenom bombom, nije imao nikakve šanse", kaže. Katerina otvoreno govori o borbi da nastavi živjeti bez supruga. Bol je postala još veća kada joj je klinika rekla da nema pravo nastaviti postupak s zamrznutim embrijima ili Vitalijevom spermom.
"Čuvali bi ih", kaže. "Ali ja ih nisam mogla koristiti."
Zastupnica Dmitrieva osobno je intervenirala u nekim klinikama kako bi osigurala da obitelji vojnika dobiju tretman. Ipak priznaje da novi zakon još treba "doraditi". Glasanje o nekoliko izmjena očekuje se na proljeće.
Katerina je, očajna i u žalosti, morala pokrenuti sudski postupak. Tek šest emocionalno iscrpljujućih mjeseci kasnije sudac je presudio u njezinu korist. "Pročitala sam presudu i sjedila i plakala. Jer to je bila naša obitelj. Toliko smo dugo čekali i toliko toga prošli", prisjeća se.
"Osjetila sam i radost i tugu istovremeno jer sam se morala boriti za svoja prava. Ali htjela sam to učiniti, u čast svog muža."
Katerina još nije spremna pokušati ponovno. Kaže da je previše krhka. Nema ni iluzija da će rat uskoro završiti i da će moći roditi dijete u mirnoj zemlji. "Ako sada napravimo kompromis, za što su onda toliki ljudi poginuli?" kaže o ideji da bi Ukrajina mogla prepustiti teritorij koji je Vitalij branio kako bi Rusija zaustavila invaziju.
No želi imati mogućnost da jednog dana rodi muževo dijete. "Mislim da djeca naših poginulih vojnika trebaju imati priliku živjeti: imaju pravo živjeti u zemlji za koju su njihovi roditelji umrli."
Na bojišnici, u stalnoj opasnosti, Maksim se slaže. "Zato sam to učinio, i to je sjajno!" kaže BBC-ju telefonom. "Jer možda sutra iznenada nestanem. Ali moja žena će imati moju spermu i moći će je iskoristiti. To je jedna briga manje."
Najveći problem, kaže, jest nagovoriti muškarce da se uključe u program. Ravnateljica klinike Holikova prisjeća se razgovora s jednim ratnim veteranom koji joj je rekao da mu vojnici dolaze u suzama jer imaju poteškoće sa spolnim odnosima ili začećem.
"Muškarci su zatvoreni, ali ima puno psiholoških problema", priznaje Maksim. Zato predlaže da se vojnicima pri mobilizaciji naloži zamrzavanje sperme, kao što ostavljaju uzorak DNK za identifikaciju u slučaju pogibije.
"Jedino što ljude koči jest to da o ovome moramo više razgovarati i objasniti zašto je to važno", kaže, pa dodaje: "Jer mi muškarci nećemo ništa napraviti, dok nam to ne stavite pred nos – i natjerate nas."