Foto: Hina
Kao što je poznato, javni dug je krajem trećeg kvartala prošle godine dosegnuo 286 milijardi kuna, odnosno 85,9 posto BDP-a, a Hrvatska je među zemljama s najbržim rastom duga u Europskoj uniji.
U odnosu na treći kvartal 2014. javni dug je porastao za gotovo 16 milijardi kuna, pa je njegov udio u BDP-u porastao za 3,6 postotnih bodova, s 82,3 na 85,9 posto BDP-a, te je Hrvatska po rastu javnog duga na četvrtom mjestu među zemljama Europske unije.
Kretanje javnog duga (Izvor: HNB)
Orešković je u svojoj prezentaciji pred Saborom, kao prioritete najavio stabilizaciju javnih financija, i smanjenje proračunskog manjka na 3 posto BDP-a već 2017. godine, dok bi ova godina, prema njegovim najavama trebala biti prijelomna za kretanje javnog duga.
Orešković je ranije ovog mjeseca bio na Unicreditovoj konferenciji gdje je kao mandatar za sastavljanje vlade razmijenio mišljenja s najznačajnijim inozemnim kreditorima Hrvatske.
Prema riječima glavnog ekonomista Unicredita, Erika Nielsena, dojam koji je Orešković ostavio na kreditore bio je pozitivan.
Tržišta vjeruju Oreškoviću: Hrvatske "smeće" obveznice rastu, prinosi padaju
Osim verbalne podrške, na Oreškovića, još dok je bio samo mandatar, pozitivno je reagiralo i tržište te su cijene hrvatskih obveznica u porastu, a prinosi padaju.
Tržišta vjeruju Oreškoviću: Hrvatske "smeće" obveznice rastu, prinosi padaju
Kako je već ranije izvijestio Bloomberg, hrvatske obveznice koje imaju rejting "smeće" su među najvećim dobitnicima u njihovom Bloomberg USD Emerging Market Sovereign Bond Index u koji su uključene obveznice 60 zemalja, te su od Oreškovićevog predstavljanja 23. prosinca prošle godine porasle za oko 2 posto.
Bit će posebno zanimljivo pratiti kretanje državnih obveznica tokom sljedećeg tjedna, nakon što je nova vlada potvrđena u Saboru.
Prinos na hrvatske obveznice u padu
Percepcija rizičnosti Hrvatske kao dužnika je visoka, te je premija osiguranja od kreditnog rizika za Hrvatsku već dvije godine najviša od svih usporedivih zemalja Srednje i Istočne Europe trenutno oko 300 baznih bodova, a to, naravno, poskupljuje zaduživanje.
Bez obzira na najavljene uštede u proračunu i najavljene privatizacije, kojima bi se mogao sanirati jedan mali dio duga, Hrvatska će i dalje imati visoke potrebe za financiranjem. Tokom sljedećih godina na naplatu stiže oko 19 milijardi kuna godišnje.
Dodatni problem su kamate koje sada iznose preko milijardu kuna mjesečno. Zbog svega toga Hrvatskoj je izuzetno važno poboljšati percepciju kod investitora, kako bi smanjila troškove zaduživanja.
Premija osiguranja od kreditnog rizika najviša od svih usporedevih zemalja (Graf: HNB)
Za potvrdu povjerenja bit će ključan proračun za ovu godinu
Ključni događaj, po kojem će se vidjeti kako nova vlada "diše" bit će proračun za ovu godinu, koji mora biti usvojen do kraja ožujka.
Guverner HNB-a Boris Vujčić u intervjuu za Reuters izjavio je da smatra da je moguće zaustaviti rast duga već sljedeće godine, ali da će razvoj situacije ovisiti i o ovogodišnjem proračunu.
"Trebamo vjerodostojnu srednjoročnu strategiju fiskalne konsolidacije da bismo ograničili javni dug. Porast javnog duga mogao bi biti zaustavljen 2017. ili 2018., no brzina takvoga kretanja ovisit će već i o proračunu za 2016.", rekao je Vujčić.