Konzumacija ultraprerađene, odnosno ultraprocesirane hrane povezana je s rizikom od rane smrti, prema istraživanju koje je trajalo 30 godina, s time da različita hrana ima različite učinke. Prerađeno meso te slatka hrana i pića ne nose isti rizik kao ultraprocesirane cjelovite žitarice, rekao je epidemiolog i stručnjak za prehranu Mingyang Song s Harvardskog fakulteta T.H. Chan School of Public Health, a prenosi CNN.
Što je visoko prerađena hrana?
Ne postoji konsenzus oko odgovora na pitanje što je točno ultraprocesirana hrana. No, stručnjaci se uglavnom slažu da u nju, među ostalim, spadaju peciva od visoko rafiniranog brašna, brza hrana koja uključuje procesirano i dimljeno meso poput hrenovki ili kobasica, zaslađeni gazirani napici, kolači i razne grickalice.
Jedan od znakova da je hrana ultraprerađena je ako njezin sastav uključuje tvari koje se uobičajeno ne mogu pronaći u kuhinji, poput fruktozno-glukoznog kukuruznog sirupa, hidrogeniranih ulja ili aditiva poput umjetnih boja, pojačivača okusa, emulgatora, sredstava protiv zgrudnjavanja i zgušnjivača.
>> Studije: Šećer ima ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje
Rizik od rane smrti
Studija je analizirala podatke više od 100.000 zdravstvenih radnika u Sjedinjenim Državama koji nisu bolovali od raka, kardiovaskularnih bolesti ili dijabetesa. Sudionici su od 1986. do 2018. svake dvije godine davali informacije o svom zdravlju i životnim navikama, a svake četiri ispunjavali detaljan upitnik o hrani.
Oni koji su konzumirali najviše ultraprocesirane imali su generalno gledajući 4% veći rizik od smrti, s time da su imali čak 9% veći rizik od neurodegenerativnih oboljenja sa smrtnim ishodom.
No Song navodi da rizik od ranije smrti nije jednak kod svake kategorije ultraprocesirane hrane, odnosno da je najsnažnija korelacija između konzumacije i rane smrti uočena kod prerađenog mesa i zaslađenih pića (što uključuje i ona s umjetnim sladilom).
Trebamo li iz prehrane izbaciti svu ultraprocesiranu hranu?
Song ne smatra da bismo se trebali "riješiti" sve ultraprocesirane hrane s obzirom na to da se radi o raznim potkategorijama s drugačijim utjecajem na zdravlje. "Primjerice, kruh od cjelovitog zrna se također smatra ultraprerađenom hranom, no u sebi sadrži razne korisne hranjive tvari poput vlakana, vitamina i minerala", rekao je.
"S druge strane, mislim da bi ljudi trebali pokušati izbjegavati ili ograničiti konzumaciju prerađenog mesa i zaslađenih pića, potencijalno i onih s umjetnim sladilom", dodao je.
Treba imati i na umu da se ovdje radi o opservacijskom studiji, u kojoj se analizira korelacija (povezanost), ali ne i uzrok. Odnosno, tijekom istraživanja je kod onih koji su konzumirali više ultraprocesirane zabilježen veći rizik od rane smrti, no nema definitivnog dokaza da je uzrok tome bila ultraprerađena hrana.
Važna kvaliteta ukupne prehrane
"Znanstvenici bi također trebali više istražiti razne komponente ultraprocesirane hrane i njihov utjecaj na zdravlje, bilo da se radi o dodacima hrani, emulgatorima ili aromama", rekao je Song i dodao kako je u biti najvažnija kvaliteta ukupne prehrane.
"Ako se uglavnom hranite zdravo, sa što više povrća, voća i cjelovitih žitarica, ne bi se trebali previše bojati. Ukupni obrazac prehrane je još uvijek dominantan čimbenik kada se gleda utjecaj na zdravlje", navodi Song.
Song napominje da je bitna i uravnotežena prehrana. Čisti voćni sok bez dodanog šećera nudi tijelu korisne vitamine, minerale i antioksidanse ako se konzumira u umjerenim količinama. Ako se pije previše voćnog soka, u organizam se unosi velika razina šećera što onda u negativnom smislu nadjača hranjive prednosti.
Istraživanje naziva Association of ultra-processed food consumption with all cause and cause specific mortality: population based cohort study objavljeno je u časopisu BMJ.